Prijeđi na sadržaj

Beočin

Koordinate: 45°11′N 19°43′E / 45.183°N 19.717°E / 45.183; 19.717
Izvor: Wikipedija
Beočin
Беочин

Stambeni blok Cara Dušana

Grb
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
OkrugJužnobački okrug

Površina
 • Ukupna35,6
Koordinate45°11′N 19°43′E / 45.183°N 19.717°E / 45.183; 19.717

Stanovništvo (2011.)
 • Entitet7.839[1]
(226/km2)

Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Stranicawww.beocin.rs
Zemljovid
Beočin na zemljovidu Srbije
Beočin
Beočin

Beočin (srp. Беочин, mađ. Belcsény, nje. Beotschin) je grad i općina u Južno-bačkom okrugu u Srbiji. Po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 8058 stanovnika.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Iako se općina Beočin nalazi u Južno-bačkom okrugu, teritorij općine se ne nalazi u Bačkoj, već u Srijemu, ali zbog neposredne blizine regionalnog centra, Novog Sada (oko 15 km), se svrstava u Bački okrug. Mjesto se nalazi u sjevernom Srijemu, na obroncima Fruške gore i desne strane Dunava.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naselje na sadašnjem području Beočina se prvi put spominje u 18. stoljeću. Između 1860. i 1867. u Beočinu je građena cementara, koja je zapravo prva tvornica cementa u Hrvatskoj.[2] Početkom 20. stoljeća nastalo je i naselje za radnike. Poslije Drugog svjetskog rata Beočin se širi na istok, pa postaje sve važniji centar za okolna sela.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Vidi Beočin (općina).

Crkvena upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Beočinska rimokatolička župa je osnovana 1979., no to se radilo o obnovi nekadašnje župe koja je postojala još u 15. stoljeću. Upravno pripada Srijemskoj biskupiji.

Stanovnici

[uredi | uredi kôd]

1991. je u ovom gradiću živjelo 7873 st., od čega 3962 Srba, (50,4%), 1613 izjašnjenih kao Jugoslavena (20,5%), 755 Roma (9,6%), 619 Hrvata (7,9%), 209 Mađara (2,7%), 107 Crnogoraca, 93 Slovaka, 69 Slovenaca, 42 Muslimana, 34 Makedonaca, 21 Nijemac, 19 Rusin, 16 Albanaca te ostalih.

2002. je u ovom gradiću živjelo 8058 st., od čega 4695 Srba (58,3%), 1019 Roma (12,6%), 693 izjašnjenih kao Jugoslavena (8,6%), 507 Hrvata (6,3%), 182 Mađara (2,3%), 96 Slovaka, 75 Slovenaca, 56 Crnogoraca, 25 Rusina, 24 Nijemca, 21 Musliman, 19 Makedonaca, 16 Albanaca i ostalih.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Gradovi pobratimi

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]