Godine 1900. u političkom kotaru Benkovcu živjelo je 38.481 stanovnika[1] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem.Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem.serbo-kroatisch).[3]
U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 38.480 osoba ili 99,99% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 38.397 ili 99,78% od ukupnog civilnog stanovništva, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 83 osobe ili 0,21% od ukupnog civilnog stanovništva. Iz reda vojničkog stanovništva popisana je jedna osoba, što je predstavljalo 0,002% od ukupnog stanovništa.
Politički kotar Benkovac - stanovništvo prema vjeri i jeziku
Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001.
Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.
↑ abZeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
↑Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.