Banovci (Bebrina)
Za druga značenja pogledajte Banovci.| Banovci | |
|---|---|
 Centar Banovaca (Donji kraj) | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Brodsko-posavska |
| Općina/grad | Bebrina |
| Površina | 9,7 km2 [1] |
| Koordinate | 45°04′44″N 17°49′52″E / 45.079°N 17.831°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 340 [2] |
| – gustoća | 35 st./km2 |
| Odredišna pošta | 35000 Slavonski Brod [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)35 |
| Autooznaka | SB |
  Banovci Banovci na zemljovidu Hrvatske | |
Banovci su posavsko selo smješteno 18 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i 2 kilometra od rijeke Save. Nalazi se na cesti Brodski Stupnik-Slavonski Brod. Susjedna sela su Šumeće, Dubočac, Bebrina i Slavonski Kobaš.
Gašpar Vinjalić je dao moguće objašnjenje naziva raznih mjesta s imenom Banovci: "Izvor dobi ime Banovača, jer su Hrvati upravitelje utvrda zvali banovima, a da bi ih razlikovali od bana pokrajine upotrebljavali su umanjenicu "banovci"." Banovac je bio i novac u Slavoniji i Erdelju.
U centru sela nalaze se zgrada područne osnovne škole Antuna Matije Relkovića, crkva, mjesni dom u čijim se prostorijama nalazi trgovina i spremište DVD Banovci, te park koji je zasađen od članova DVD Banovci 1968. u čijem sklopu je i arteški bunar izgrađen 60-tih godina. Dijelovi sela su Gornji kraj, Donji kraj, Sokak i Zaloji. U selu se nalazi katolička crkva Preobraženja Gospodinova, a ulazi u sastav Požeške biskupije. Kirvaj je svake godine 6. kolovoza na blagdan Preobraženja Gospodinova u Banovcima poznato kao Priobraženje. Na groblju se nalazi katolička kapelica, te pravoslavna kapela Svetog Proroka Ilije.[4] Na Tijelovo se formira procesija iz banovačke crkve koja ide do bebrinske te se pjeva na čast tijela Isusova.
Na istoku sela nalazi se Tematsko-edukativni park koji je realizirala Lovna udruga Srna Banovci u suradnji s Općinom Bebrina uz potporu Europske unije i Republike Hrvatske.[5]
Banovci su jedno od 14 endemskih sela zapadne Brodske Posavine u kojima je zabilježena bolest endemska nefropatija. Endemska nefropatija (EN) kronična je bubrežna bolest s velikom učestalosti karcinoma gornjih dijelova mokraćnog sustava.[6]
Selo se spominju 1451. godine kao vlasništvo jednog od potomaka plemićke obitelji Jakuša (Jakuševića). Godine 1699. Müller ga je ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac, iz karte se vidi da je okolica sela obrasla šumom.[7] Prema izvoru kanonske vizitacije 1730. selo je imalo 40 kuća, novu drvenu kapelu sa slikom Preobraženja Gospodnjeg i groblje te je bilo u sastavu župe Kobaš. Godine 1746. u Banovcima su bile 33 kuće i 54 obitelji. U izviješću 1758. se napominje da je drvena kapela 4x3 m4[8] dotrajala i da su mještani željni graditi novu, no to nije bilo moguće velikih nameta. Pored ulaza u kapelu bilo je postavljeno zvono teško 40 kg.
Godine 1760. Banovci su imali 36 kuća, 52 obitelji i 319 katolika. Te godine zabilježena su prezimena Alavanić, Ćosić, Karalić, Pavić, Bazadžić, Kolić, Filaković, Stivić, Petković, Grgašević, Olojević, Kobašić, Orozović, Tadianović, Bošnjaćić, Mikajević, Boić i Petrić.[9]
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Na istoku sela kod groblja postoji nalazište gline. U prošlosti je postojala i ciglana u vlasništvu požeške obitelji Prpić. Koliko je ciglana bila važna obitelji Prpić pokazuje i to da su se njezini članovi do kraja Drugog svjetskog rata ukapali na banovačkom groblju udaljenom tek pedesetak metara od ciglane. Veliki nadgrobni spomenici obitelji Prpić i danas su očuvani na groblju. Na mjestu gdje je iskapana glina izrasla je šuma, ali su ostale udubine duboke i pet metara. Taj dio sela se zove iskop ili ciglana. I tu se danas nalazi Tematsko-edukativni par. Prije komesacije koje je započela 1958. godina, oko sela su se prostirala tri pašnjaka zvana urije. Jedan se prostirao južno od sela prema šumi Frast i rijeci Savi, drugi je bio sjeveroistočno prema Bebrini i Kaniži, a treći prema Slavonskom Kobašu i dijelu Bebrine zvanom Kačanik. Na tim pašnjacima obitavalo je stotine krava, konja, svinja, gusaka i ovaca.
Kroz Banovce je 3. studenog 1943. prošla partizanska 12. Slavonska NOU brigada na putu za Središnju Bosnu gdje se išla boriti protiv četnika. Brigada je krenula iz Odvoraca (Grgurevića) u 22 sata 2. studenog 1943. i kretala se pravcem Grgurevići - Kaniža - Bebrina - Banovci - Slavonski Dubočac gdje je došla 3. studenog u 3 sata. Četvri bataljon brigade dobio je zadatak da utabori položaj za odbranu 1 km uzvodno od Slavonskog Dubočca prema Slavonskom Kobašu i Banovcima.[10]
.jpg)
Domovinski rat u Banovcima počinje kasnije nego u ostalim krajevima Hrvatske tek 1992. početkom rata u Bosanskoj Posavini. Iako je još 1991. u centru sela ubijene četiri osobe hrvatske nacionalnosti, a jedna srpske teško ranjena, zločin je imao nacionalni preznak (iako na ovom području su sva sela bila većinsko hrvatska), dogodio se lokalu kojeg je vlasnik bio Srbin. U ratno vrijeme nekoliko kuća u vlasništvu Srba je minirano i propucano, požari s podmetnuti i kod Hrvata. Prvi napadi na selo počeli su u proljeće 1992. godine kada su granate s brda u Bosanskoj Posavini počele padati na selo. Selo je trpilo svakodnevne topničke napade iz Bosne s planine Motajice s koje je i granatiran i Slavonski Brod. Djeca su bila evakuirana iz sela na Bjelolasicu gdje je bila izmještene i škola. U napadima je poginula Mara Mostovi rođena 1917. godine, a mnoge kuće i gospodarski objekti su srušeni i oštećeni. Napadi su trajali do početka jeseni 1992. kada su padom prvo Dervente a kasnije i Bosanskoga Broda prestali. Padom Bosanskoga Broda banovčani su primili izbjeglice Hrvate i Muslimane iz Bosanskog Brod te sela Sijekovac, Donje Kolibe.
Niža pučka škola u Banovcima osnovana je 1830. godine. Pučka škola u Banovcima je sagrađena 1867. Škola ima školsku sobu, kuhinju, dvije prostorije i dva hodnika. Niža pučka škola radi od 1830. do 1929. godine. Od 5. rujna 1914. sve škole, pa tako i škola u Banovcima, morale su koristiti naziv: opća niža pučka škola. Nakon Prvog svjetskog rata mijenja se struktura stanovnika po vjeri, tako da se upisuje i pravoslavna i grkokatolička vjera (grkokatolici se javljaju još na početku 1890-tih). Državna osnovna škola radi od 1932. do 1935, a zatim državna narodna škola (1935. – 1941.). Državna mješovita pučka škola radi od 1941. do 1946, a narodna osnovna škola Banovci od 1946. do 1957. Narodni odbor općine Slavonski Brod 1957., određuje da je škola u Banovcima četverogodišnja koja pripada centru u Bebrini.[11]
Osnovna četverogodišnja škola radi od 1957. sve do 1960. Škola je postojala i dalje, ali ne samostalno, nego kao dio osnovne škole Bebrina, pod tim nazivom sve do 1976. kada mijenja naziv u Područna škola Banovci Osnovne škole „Franjo Marinić“ Bebrina.)[11]
- Lovna udruga Srna
- DVD Banovci
| broj stanovnika | 481 | 451 | 369 | 379 | 385 | 485 | 492 | 501 | 547 | 519 | 494 | 443 | 372 | 399 | 400 | 357 | 340 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- NK Mladost 1977 Banovci
- NK Mladost Banovci, bivši nogometni klub
Svake godine uoči Tijelova na nogometnom igralištu se održava malonogometni turnir.
-
Veliki Kanal koji teče južno od naselja -
Banovci u jesen -
Ulaz u selo iz smjera Šumeća
.jpg)
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Slavonska Eparhija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2015. Pristupljeno 24. svibnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Realiziran projekt “Tematsko-edukativni park” Banovci, www.bebrina.hr
- ↑ Endemska nefropatija u jedinom hrvatskom žarištu - zapadnoj Brodskoj Posavini. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2014. Pristupljeno 4. prosinca 2014.
- ↑ Usp.Csánki Dezső, Maygarorszag fortebelmi a Hunyadiak koraban, Budapest, 1894, 339 /kratica: Csánki (1894); Bösendorfer (1994), 182; Marković (1994), 74. U izvorima stoji Banovcz (1451) Banovczy (1730)
- ↑ Dimenzije se bilježe u orgijama. Orgija, hvat (duljina obje raširene ruke).
- ↑ [Andrija Zidrum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698. -1991. Slavonski Brod 2001. str. 33. – 34.]
- ↑ [Arhiv VII, f. NOP-a, k-472-A reg. br. 1-72/19.]
- ↑ a b Osnovna škola Banovci. ARHiNET. Pristupljeno 27. listopada 2014.
| |||||||
.gif){kind=small}