Prijeđi na sadržaj

Band-e Kaisar

Koordinate: 32°03′13″N 48°50′55″E / 32.053723°N 48.848687°E / 32.053723; 48.848687
Izvor: Wikipedija
Band-e Kaisar
(perz.) بند قیصر - Cezarova brana
ili Pol-e Kaisar (Cezarov most)
ili Valerijanov most
ili Šadirvan

Ostaci Band-e Kaisara
Osnovni podatci
Premošćuje Karun
Mjesto Šuštar
Država Iran
Vrijeme gradnje 260-ih
Saniranje srednji i novi vijek
Rušenje 1885. (djelomično urušavanje)
Konstrukcija vapnenac, beton
Namjena brana, cestovni most Fars−Ktezifont
Projektanti i izvođači radova
Graditelj sasanidski inženjeri i rimski zarobljenici
Tehnički podatci
Ukupna dužina 516 m
Širina mosta 12 m
Najveći raspon 9,0 m
Koordinate 32°03′13″N 48°50′55″E / 32.053723°N 48.848687°E / 32.053723; 48.848687
Band-e Kaisar na zemljovidu Irana
Band-e Kaisar
Band-e Kaisar
Band-e Kaisar na zemljovidu Irana

Band-e Kaisar (perz. ند قیصر, dosl. Cezarova brana) je starovjekovni most u Šuštaru[1] odnosno jedna od najstarijih mostovnih brana u Iranu.[2] Prilikom njegove gradnje u 3. stoljeću sudjelovali su i rimski zarobljenici u službi sasanidskih vladara.[3] Budući da je građen u rimskom stilu često ga se naziva najistočnijim rimskim mostom odnosno branom, smješetnim duboko u iranskom teritoriju.[4] Njegova izgradnja i dvostruka namjena imala je snažan utjecaj na kasniji razvoj iranskog mostovnog graditeljstva.[1][5]

Oko 500 m duga ustava preko Karuna, najvodonosnije iranske rijeke, jedna je od 16 glavnih građevina Šuštarskog hidrauličkog sustava na kome se temeljila poljoprivredna proizvodnja u okolici grada.[6] Navedeni sustav je 2009. godine upisan kao 10. iransko mjesto UNESCO-ove Svjetske baštine.[7] Most je, pak, imao značajnu ulogu kao komunikacija između Pasargada i sasanidske prijestolnice Ktezifonta. Više je puta dograđivan i popravljan u islamskom razdoblju,[8] a u upotrebi je ostao do konca 19. stoljeća kada je djelomično urušen zbog snažnih poplava.[9]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Huff, Dietrich; Kleiss, Wolfram (15.12.1989.)
  2. ↑ Vogel, Alexius (1987.), str. 50.
  3. ↑ Vidi:
    • Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza (1987.), str. 232.
    • Kleiss, Wolfram (1983.), str. 106.
    • Kramers, Johannes Hendrik (1997.)
    • Schnitter, Niklaus (1978.), str. 32.
  4. ↑ Schnitter, Niklaus (1978.), str. 28., sl. 7.
  5. ↑ Smith, Norman (1971.), str. 60.
  6. ↑ Vidi:
    • Hodge, Alfred Trevor (1992.), str. 85.
    • Hodge, Alfred Trevor (2000.), str. 337.
    • O'Connor, Colin (1993.), str. 130.
  7. ↑ Shushtar Historical Hydraulic System, UNESCO, pristup 1. V 2010.
  8. ↑ Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza (1987.), str. 246.
  9. ↑ Hodge 1992, str. 85; Hodge 2000, str. 337f.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • (njem.) Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza. 1987. Historische Talsperren im Iran. Garbrecht, Günther (ur.). Historische Talsperren. I. Verlag Konrad Wittwer. Stuttgart. str. str. 221.–274. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) Hodge, Alfred Trevor. 1992. Roman Aqueducts & Water Supply. Duckworth. London. str. str. 85. ISBN 9780715621943. OCLC 231440193CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) Hodge, Alfred Trevor. 2000. Reservoirs and Dams. Wikander, Örjan (ur.). Handbook of Ancient Water Technology. Technology and Change in History. II. Brill Publishers. Leiden. str. str. 331.–339. ISBN 9789004111233. OCLC 43286505CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) Huff, Dietrich; Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1989. Bridges. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  • (njem.) Kleiss, Wolfram. 1983. Brückenkonstruktionen in Iran. Architectura. XIII. Deutschen Kunstverla. München. str. str. 105.–112. ISSN 0044-863XCS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) Kramers, Johannes Hendrik. 1997. Shushtar. Bosworth, Clifford Edmund (ur.). San−Sze. Encyclopaedia of Islam. IX. 2. izdanje izdanje. Brill Publishers. Leiden. str. str. 512.–513. ISBN 9789004104228. OCLC 770731926CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) O'Connor, Colin. 1993. Roman Bridges. Cambridge University Press. Cambridge. str. str. 130. ISBN 9780521393263. OCLC 26543269
  • (engl.) Schnitter, Niklaus. 1978. Römische Talsperren. Antike Welt. VIII. 2. Verlag Philipp von Zabern. Mainz. str. str. 25.–32. ISSN 0003-570XCS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (engl.) Smith, Norman. 1971. A History of Dams. Peter Davies. London. str. str. 56.–61. ISBN 9780432150900. OCLC 201331CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (njem.) Vogel, Alexius. 1987. Die historische Entwicklung der Gewichtsmauer. Garbrecht, Günther (ur.). Historische Talsperren. I. Verlag Konrad Wittwer. Stuttgart. str. str. 47.–56. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Band-e Kaisar
v • u
Svjetska baština u Iranu
Kulturna baština (24)
Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.) • Transiranska željeznica (2021.) • Kulturni krajolik Uramanata (2021.)
Iranska zastava
Prirodna baština (2)
Dašt-e Lut (2016.) • Hirkanijske šume (2019.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Band-e_Kaisar&oldid=6785797"