Azerska nacionalna knjižnica
| Azerska nacionalna knjižnica Mirza Fatali Ahundov Mirzə Fətəli Axundov adına Azərbaycan Milli Kitabxanası Azerska nacionalna knjižnica Azərbaycan Milli Kitabxanası | |
|---|---|
| Osnovni podatci | |
| Mjesto | Baku |
| Država |  Azerbajdžan
|
| Koordinate | 40°22′27″N 49°50′45″E / 40.3742°N 49.8458°E (WD) |
  Azerska nacionalna knjižnica Azerska nacionalna knjižnica na zemljovidu Bakua | |
| Otvorenje | 1922. |
| Status gradnje | izgrađen |
| Arhitekt | Mihail Husejnov |
| Namjena | Nacionalna knjižnica |
| Tehnički podatci | |
| Materijal | 4,5 milijuna publikacija (knjige, novine, časopisi, zvučni i glazbeni zapisi, patenti, baze podataka, karte, poštanske marke, tiskovine, slike i rukopisi) |
Azerska nacionalna knjižnica Mirza Fatali Ahundov (aze. Mirzə Fətəli Axundov adına Azərbaycan Milli Kitabxanası) je nacionalna knjižnica Azerbajdžana koja se nalazi u glavnom gradu Bakuu. Danas predstavlja glavni informacijski i kulturni centar zemlje.[1]
Knjižnica je osnovana 1922. godine te je dobila naziv po azerskom dramaturgu i filozofu Mirzi Ahundovu. Ukrašena je kipovima raznih pisaca i pjesnika kao što su: Nizami Ganjavi, Mahsati, Üzeyir Hacıbəyov, Šota Rustaveli, Aleksandar Sergejevič Puškin i drugi. Zgrada ima četiri kata a knjižni fond od 4,5 milijuna jedinica je raspodijeljen u osam razina. Posebno dizajnirana dizala donose knjige do krajnjih korisnika dok čitaonica ima 500 mjesta. Narudžba knjiga je moguća i putem e-maila uz prethodnu elektroničku registraciju.[1]
Zgradu je dizajnirao azerski arhitekt Mihail Husejnov.[1]
Azerska nacionalna knjižnica je osnovana 1922. dok je 23. svibnja 1923. premještena na svoju sadašnju lokaciju.[1] Puni naziv knjižnice u početku je bio Glavna knjižnica i državno knjižna pohrana Azerbajdžana. Današnje ime knjižnica je dobila 11. srpnja 1939.[1]
1962. knjižnica je dobila dopuštenje za stvaranje veza i razmjenu iskustava s Francuskom nacionalnom knjižnicom. Status nacionalne knjižnice dobiven je 2004. godine prema odluci nadležnog ministarstva.[1] Godinu potom knjižnica je postala članicom Međunarodne organizacije europskih nacionalnih knjižnica.[1] Time je Azerbajdžan postao druga post-sovjetska zemlja članica te organizacije nakon Rusije.[1] Ta organizacija zasad ujedinjuje 54 europske knjižnice koje time čine jedinstveni sustav koji omogućava stvaranje europskog elektronskog kataloga knjiga.[1]
Ukupni knjižni fond iznosi 4,513 milijuna jedinica[1] a on uključuje knjige, tiskane materijale, novine, mape, disertacije i druge zapise. Fond uključuje i kopije svih novina izašlih u sovjetsko vrijeme. Također, knjižnica dobiva po četiri kopije knjige i dvije kopije svakog časopisa i dnevnih novina objavljenih u Azerbajdžanu. Isto tako, u njoj su pohranjeni i mikrofilmovi te fotografije novina objavljenih u Azerbajdžanu prije boljševičke revolucije.[1]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerska nacionalna knjižnica |