Prijeđi na sadržaj

Aleksandar Bakal

Izvor: Wikipedija
Aleksandar Bakal
Aleksandar Bakal
Pseudonim(i) Braco
Rođenje 1. kolovoza 1929.
Nova Gradiška
Smrt 22. siječnja 1997.
Zagreb
Poznat(a) po Urbanistički zavod grada Zagreba
Zanimanje arhitekt, urbanist
Portal o životopisima
Višestambena zgrada, Zagorska 45., Samobor (1972. – 1974.)

Aleksandar Bakal (Nova Gradiška, 1. kolovoza 1929. – Zagreb, 22. siječnja 1997.) bio je hrvatski arhitekt i urbanist.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završio je 1940. u Belišću, gimnaziju 1948. u Osijeku, a diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954 (arhitektonski odsjek, kod prof. Mladena Kauzlarića). Od 1960. do 1964. bio je asistent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (kod prof.Drage Galića).

Bio je član predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata (tada Savez Arhitekata Hrvatske) od 1972. do 1976., a predsjednik od svibnja 1979. do travnja 1982.[2] Bio je također hrvatski predstavnik Saveza arhitekata Jugoslavije na brojnim arhitektonskim natječajima.

Radio je u arhitektonskim projektnim biroima: »Marasović« u Zagrebu (1955.), »Sisak« u Sisku (1956.), Državnog SUP-a SRH (1956. — 1964.) te vodio biro »Inžinjeringprojekt« (1964. – 1972.) u Zagrebu.

Poslovno-stambena zgrada "Maksimir, Maksimirska cesta 51., Zagreb (1963.)
Stambeno-poslovna ugaonica, Vodovodna-Grada Meinza, Zagreb (1964.)

Projektira stambene i poslovne zgrade i riješava složene urbanističke probleme stambenih naselja. U stambenoj i poslovnoj arhitekturi radi tlocrte prilagođene različitim potrebama (upravna zgrada Saveza slijepih Hrvatske i Tiflološki muzej s kino-dvoranom »Opatija« u Draškovićevoj ul. u Zagrebu, 1956.; stambeni objekt i Upravna zgrada Narodne milicije u Osijeku, 1958.; vatrogasne stanice u Osijeku, 1959. te u Splitu, 1960.; upravna zgrada Narodne milicije u Sisku, 1961.; stambena zgrada u ulici biskupa Galjufa 11, te stambene zgrade u ul. J. Marohnića, sve u Zagrebu, iz 1962; rekreacijski objekt na otoku Madona u Brijunskom arhipelagu, 1962.; poslovno-stambeni objekt poduzeća »Maksimir« u Maksimirskoj ul. 51. 1963. u Zagrebu; objekt za boravak na moru na Brijunima, 1963.; urbanističko rješenje i stambeni blok ul. I. Lole Ribara/Grada Mainza i Vodovodne,1964., više stambenih zgrada u Škrlčevoj ulici iz 1965., detaljni urbanistički plan i stambeni tornjevi na Dobrom dolu, 1966., detaljni urbanistički plan Tuškanac–Vijenac,1969., tvornica poluvodiča RIZ u Kraljevićevoj ul., 1970. – sve u Zagrebu; urbanistička rješenja i stambeni nizovi u Samoboru[3] 1971. – 1972.; više kuća za odmor u Selcu kod Crikvenice, 1964-1972. i dr.).

Mnoge od ovih projekata ostvario je kao glavni projektant i voditelj poslovnog odnosa "Inžinjeringprojekta" tada smještenog u Vili Spizer[4] Novakovoj 15 u Zagrebu, gdje je radio od 1964. do 1972.

Bio je član Inicijativnog odbora za osnivanje Zagrebačkog salona (1965.),[5] član odbora za uređenje parka Maksimir (1982.) te član mnogih ocjenjivačkih sudova arhitektonskih natječaja. Od 1972. radi na unapređenju i provedbi prostornog planiranja kao integralnog dijela društvenog planiranja; o tome izlaže na savjetovanjima planera u Prištini (Planiranje prostora u samoupravnom društvu) i Opatiji 1977. te na Susretima planera Jugoslavije u Dubrovniku 1978, 1979. i 1980. Radio-industrije Zagreb (Srednjoročni prostorni planovi Zagreba). Surađivao je u časopisima Čovjek i Prostor (1970, 1975, 1976, 1996) i Arhitektura (1974, 1978).

Stambena zgrada u ulici biskupa Galjufa, Zagreb (1962.)

Bio je direktor Urbanističkog zavoda grada Zagreba[6] od 1972. do 1986. godine (nakon ostavke na mjesto direktora radi u njemu kao savjetnik do umirovljenja 1991. godine) te jedan je od najzaslužnijih za stvaranje gradske arhive iz područja za strategijsko planiranje, urbanizma i prostornog planiranja 1977. godine. Do svoje prerane smrti 1997. godine aktivno se bavio problemima urbanizma i društvene regulacije te promišljanja razvoja grada, pisao stručne i teorijske članke i slikao.

Stambeni tornjevi na Dobrom dolu, Zagreb (1966.)

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • "Prvi zagrebački salon" (intervju s A. Bakalom), V. Maleković, Vjesnik, 1. svibnja 1965.
  • „Intervju s Aleksandrom Bakalom“, u: Telegram, Zagreb, 28. svibnja 1965.
  • “Višestambeni objekti u naselju Dobri dol” A. Bakal, Čovjek i prostor, 1970, str. 203. ISSN 0011-0728
  • "Detaljni urbanistički plan Centra Zagreba", A. Bakal i suradnici, Nakladnik: Urbanistički zavod grada Zagreba, 1974.
  • “Tvornica poluvodiča RIZ”, A. Bakal, Arhitektura, 1974, str. 150.
  • "Sulejman Hasanagić: in memoriam", A. Bakal, Čovjek i prostor, 1978, godina 25, str. 4., ISSN 0011-0728[7]
  • "Čovjek i grad" - transkripti razgovora o urbanizmu Zagreba, Arhitektura br.164+5, 1978, str 53-54.
  • "Udaljili smo se od izvornog u arhitekturi", Aleksandar Bakal, Čovjek i prostor XXVI (1979) 6-7. br.315/316, str. 4, ISSN 0011-0728[8][9]
  • „Teze za okrugli stol o prostornom razvoju Zagreba“, A. Bakal, 1982. (iz UZGZ-monografija povodom 50-godišnjice Zavoda), Zagreb, 2007.[10]
  • "30 godina Urbanističkog zavoda grada Zagreba : 1957-1987", monografija, ur. Aleksandar Bakal, Izdavač: Urbanistički zavod grada Zagreba, 1987. 35 str.[11]
  • “Sjećanje na inženjera Ivana Tepeša : (1923. – 1996.)” A. Bakal, Ivan Čižmek, Vera Petrinjak Šimek, - Čovjek i prostor, God.43 (1996), 9/10=508/509, str. 78, ISSN 0011-0728
  • "Sjećanje na arhitekta Aleksandra Bakala : (1929. – 1997.)", Luka Šulentić - Čovjek i prostor, God.44 (1997), 1/2=512/513, str. 61, ISSN 0011-0728[12]
  • "Prilog poznavanju prostornog planiranja ruralnih prostora / sela u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine XX. st." - Jasenka Kranjčević, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 7(1999) (1999), 1(17); str. 11-3, 19-22 (1-24)[13]
  • “Deseti sastanak koordinacije za ISPU” - Info gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada br. 13, Zagreb, 2011.[14]
  • "Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidhardta" - Zvonko Pađen, Prirodoslovlje, Matica Hrvatska, Zagreb, 15(1-2) III (2015.), ISSN 1333-6347, str. 283, 297.[15]
  • "Preklopljeni niz", Tonči Čerina, Oris, Zagreb, ISSN 1331 - 7571[16]
  • "Šetalačka tura Jordanovcem", najava razgledavanja tornjeva A. Bakala, Portal Vizkultura,17.09 2018.[17]
  • "Motel Trogir: Stambeni tornjevi na Jordanovcu", najava razgledavanja tornjeva A. Bakala, Portal H-alter[18]
  • "Kako, na dva recentna primjera u Maksimiru, uživo možemo uspoređivati primjere dobre i loše arihtekture" arh. Zrinka Paladino, Telegram, 04.06.2018.[19]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Hrvatski biografski leksikon (LZMK, 1983)
  2. ↑ Web stranice Udruženja hrvatskih arhitekata
  3. ↑ O stambenom nizu Aleksandra Bakala u Samoboru na mrežnim stranicama Društva inžinjera i tehničara Samobora, pristupljeno 23. ožujka 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2021. Pristupljeno 8. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ↑ O današnjem lošem stanju Vile Spizer na mrežnim stranicama Društva arhitekata Zagreba, objavljeno 03. ožujka 2012., pristupljeno 23. ožujka 2021
  5. ↑ | "Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.
  6. ↑ Program rada na planiranju dugoročnog razvoja Zagreba, 1974. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014.
  7. ↑ Skupni katalog sustava Zaki. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 1. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ Časopis "Čovjek i prostor", broj 315/316, 1979. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2019. Pristupljeno 6. kolovoza 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ Zvonko Pađan. 24. listopada 2015. Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidhardta (PDF). matica.hr. Matica Hrvatska. str. 283–297. Pristupljeno 2. svibnja 2021.
  10. ↑ Monografija UZGZ u povodu 50-godišnice. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ Carnet knjižnica izvori. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. ↑ Skupni katalog sustava Zaki. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 1. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 1999.
  14. ↑ [Info publikacija GUZSPIRG br. 13, [[ISSN]] [[issn:1847-3768|1847-3768]] (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. kolovoza 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Sukob URL-a i wikilinka (pomoć) Info publikacija GUZSPIRG br. 13, ISSN 1847-3768]
  15. ↑ Prirodoslovlje, MH, Zagreb, 2015 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. kolovoza 2019. Pristupljeno 6. kolovoza 2019.
  16. ↑ Časopis Oris, Zagreb, 2018.
  17. ↑ Portal Vizkultura, Zagreb, 2018.
  18. ↑ Portal H-alter, Zagreb, 2018.[neaktivna poveznica]
  19. ↑ Telegram-Portal za kulturu i društvo, Zagreb, 2018.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Bakal&oldid=7028091"