Zlatni grah

Zlatni grah
	Mahune zlatnog graha
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Rod:	Vigna;
Vrsta:	V. radiata;
Dvojno ime
	Vigna radiata; (L.) R. Wilczek
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Zlatni grah (lat. Vigna radiata) - biljna vrsta iz porodice mahunarki.

Ova vrsta se nedavno preselila iz roda Phaseolus (grah) u rod Vigna, no svejedno se još naziva grahom. Podrijetlom je iz Indije. Uzgaja se i u južnoj, jugoistočnoj Aziji i Kini.

Biljka godišnje raste i do 120 cm visine. Ima veliko trilapo lišće. Cvijeće u cvatovima ima oblik leptira, žute ili ljubičaste boje. Plod je mahuna.

Sjemenke su jestive. Važan su i sastavni dio mnogih azijskih jela, zbog visokoga udjela proteina, a koriste se također i u vegetarijanskoj kuhinji. Mlade sjemenke su duljine 2-4 mm, u bojama od žute do tamno zelene. Jedu se kuhane ili sirove u obliku klica.

Koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini u detoksifikaciji otrova iz tijela. Sadrži prirodne inhibitore proteaze. S visokim sadržajem vitamina B i C, kalija, magnezija, željeza, fosfora, bakra, vlakana i proteina, zlatni grah ima mogućnost pomoći jetri opterećenoj hepatitisom C, da izbaci toksine te je zbog toga vrijedan uloženog truda u njegovu pripremu.^[1]