Zlatko Kostrenčić
| Zlatko Kostrenčić | |
 | |
| Rođenje | 10. veljače 1915. |
|---|---|
| Smrt | 11. ožujka 1991. |
| Poznat(a) po | građevinarstvo |
| Portal o životopisima | |
Zlatko Kostrenčić (Zagreb, 10. veljače 1915. – Zagreb, 11. ožujka 1991.), bio je hrvatski inženjer građevinarstva, autor brojnih znanstvenoistraživačkih radova, profesor i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, jedan od pionira eksperimentalne mehanike u Hrvatskoj i dobitnik državne (republičke) Nagrade za životno djelo. Sin je Marka Kostrenčića i otac Marijana Kostrenčića.
Zlatko Kostrenčić rođen je u Zagrebu 1915. godine. Diplomirao je na Građevinskom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (1939.), gdje je bio asistent od 1945., a doktorirao je 1953. godine. Redoviti profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu od 1970., dekan 1969. – 1973. Predavao je na Sveučilištu u Khartoumu u Sudanu 1957. – 1959., nakon čega je imenovan predstojnikom Zavoda za ispitivanje gradiva, koji je bio preteča današnjeg Laboratorija za ispitivanje konstrukcija u Zavodu za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[1] Tu je dužnost obnašao sve do 1976. godine i jedan je od trojice istaknutih voditelja uz prof. Timošenka kao njegova osnivača i prof. Čališeva kao njegova nasljednika.
Bavio se područjima otpornosti materijala, ispitivanja konstrukcija, teorije elastičnosti, teorije plastičnosti i drugima. Bio je jedan od pionira eksperimentalne mehanike u Hrvatskoj i proveo je prva mjerenja deformacija konstrukcija elektrootporničkim tenziometrima (1949.).
Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove, autor je udžbenika Svojstva lakih betona (1950.) i Teorija elastičnosti (1971.). Ključan je u osnivanju splitskog Odjela zagrebačkog Građevinskog fakulteta.[2]
U razdoblju između 1949. i 1984. godine pojavljivao se sa znanstveno-stručnim radovima u časopisu Građevinaru.[3]
S njemačkoga jezika preveo je djelo Richarda Gruena, Tako se pravi dobar beton (1950.).[4]
- Zadaci iz nauke o čvrstoći I i II, Zagreb, 1949.
- Svojstva lakih betona. 1, Beton od jednozrnatog agregata, Zagreb, 1950. (udžbenik)
- Naprezanje u tankim elastičnim slojevima na krutoj podlozi, Zagreb, 1953. (doktorska disertacija)
- Djelovanje naknadnog ojačanja betonskih greda za preuzimanje posmičnih sila, Zagreb, 1970.
- Teorija elastičnosti, Zagreb, 1971. (udžbenik)
- Zbirka zadataka i rješenja iz otpornosti materijala. Dio 1, Zadaci, Zagreb, 1972. (udžbenik)
- Teorija elastičnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (udžbenik)
- ↑ Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Povijesni razvoj Laboratorija za ispitivanje konstrukcija Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine), preuzeto 2. studenoga 2015.
- ↑ Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije – Monografija "40 godina visokoškolskog obrazovanja građevinara u Splitu (1971.-2011.)", preuzeto 2. studenog 2015.
- ↑ Bibliografija znanstveno-stručnih radova tiskanih od 1949. do 2008. godine u časopisu Građevinar, Građevinar, br. 61 (2009.) 1, 51-136., str. 85., pristupljeno 22. prosinca 2015.
- ↑ Kostrencic, Zlatko Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. prosinca 2015. (Wayback Machine), Skupni katalog knjižnica koje pokrivaju područje tehnike Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. siječnja 2016. (Wayback Machine), pristupljeno 22. prosinca 2015.
- ↑ MZOS - Obrazloženja znanstvenog doprinosa za nagrađene znanstvenike državnom nagradom za znanstvenoistraživački rad za 1986. godinu Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine), preuzeto 2. studenoga 2015.
- Kostrenčić, Zlatko Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije |
| http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33394 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |