Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
|
Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Stjepana Gunjače bb / Meštrovićevo šetalište 18, Split |
| Država |  Hrvatska
|
| Koordinate | 43°30′16″N 16°25′19.7″E / 43.50444°N 16.422139°E |
| Arhitekt | |
| Godine izgradnje | 1972. |
| Godina završetka | 1976. |
  Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu na zemljovidu Splita | |
| Registar kulturnih dobara RH | |
| Reg. broj | Z-5207 |
| Pravni status | Zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta | Nepokretna pojedinačna |
| Klasifikacija | Javne građevine |
Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Hrvatska, na adresi Stjepana Gunjače bb / Meštrovićevo šetalište 18, zaštićeno je kulturno dobro.[1][1] U Zgradi je smješten Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
Građena je od 1972. do 1976. godine. Arhitekti su bili Mladen Kauzlarić, Zvonimir Vrkljan i Sena Gvozdanović .[1] Zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika građena je od 1972. – 76. g., dok je stalni postav otvoren 1978. Izgrađena je tako dolična kuća kakvu Muzej nije imao od svoga osnutka 1893. g. Projekt je povjeren arhitektu Mladenu Kauzlariću, a po njegovoj smrti razradili su ga arhitekti Zvonko Vrkljan i Sena Gvozdanović. Stalni muzejski postav izrađen je na čelu s arhitektom Antom Svarčićem I slikarom Franom Delallom. Arhitektonski sklop MHAS-a karakterizira grupiranje funkcionalnih dijelova čistih volumena u sklop te njihova integracija s prirodom. Prožimanje prirode i arhitekture vidljivo je samim smještajem osnovnih volumena na parceli na način da se formira nekoliko cjelina zelenih površina.[1]
Pod oznakom Z-5207 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao profana graditeljska baština,[1] javne građevine.[1]
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.