Prijeđi na sadržaj

Zemljin blizanac

Izvor: Wikipedija
Umjetnčki dojam planeta sličnih Zemlji.[1]

Zemljin blizanac ili Zemljin analog je planet ili prirodni satelit koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi.

Prije znanstvene potrage i proučavanja ekstrasolarnih planeta, mogućnost postojanja Zemljinih analoga je argumentirana preko filozofije i znanstvene fantastike. Načelo osrednjosti sugerira da bi planeti poput Zemlje trebali biti uobičajeni u svemiru, dok hipoteza o rijetkoj Zemlji sugerira da su oni izuzetno rijetki. Do sada otkrivene tisuće egzoplanetarnih zvjezdanih sustava duboko se razlikuju od našeg Sunčevog sustava, podržavajući hipotezu o rijetkoj Zemlji.

Filozofi su istakli da je veličina svemira takva da negdje mora postojati skoro identični planet. U dalekoj budućnosti ljudi će se možda koristiti tehnologijom za umjetno dobivanje zemljinog analoga teraformiranjem. Teorija multisvemira sugerira da bi zemljin blizanac mogao postojati u drugom svemiru ili čak biti druga verzija same Zemlje u paralelnom svemiru.

4. studenoga 2013., astronomi su objavili, na temelju Keplerovih podataka, da bi moglo biti čak 40 milijardi stjenovitih planeta koji kruže u nastanjivoj zoni u orbiti oko Sunčevih blizanaca i crvenih patuljastih zvijezda unutar Mliječnog puta.[2][3] Najbliži takav planet možda je udaljen 12 svjetlosnih godina.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Artist's Concept of Earth-Like Planets in the Future Universe. Pristupljeno 25. lipnja 2020.
  2. Overbye, Dennis. 4. studenoga 2013. Far-Off Planets Like the Earth Dot the Galaxy. The New York Times. Pristupljeno 25. lipnja 2020.
  3. Petigura, Erik A. 1. studenoga 2013. Prevalence of Earth-size planets orbiting Sun-like stars. Proceedings of the National Academy of Sciences. 110 (48): 19273–19278