Zagrade

{[(/<>/)]}
Pravopisni znakovi
bjelina (   ) točka ( . ) upitnik ( ? ) uskličnik ( ! ) zarez ( , ) točka sa zarezom ( ; ) dvotočje ( : ) trotočje ( … ) zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( / / ) ( { } ) ( < > ) spojnica ( - ) crtica ( – ) kosa crta ( / ) izostavnik ( ' ) ( ’ ) navodnici ( „ ” ) ( » « ), polunavodnici (‘ ’) zvjezdica ( * ) članak, paragraf ( § ) znak at ( @ ) postotak (%), promil (‰)
Matematički znakovi
operatori ( + ) ( – ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / ) jednakosti ( = ) ( ≡ ) ( ≠ ) ( ≈ ) odnosi ( > ) ( < ) ( ≥ ) ( ≤ )
Ostali znakovi
stupanj ( ° ) tilda ( ~ ) križić ( † ) obrnuta kosa crta ( \ ) povisilica ( # ) znak et ( & ) bullet ( • ) donja crta ( _ ) uspravna crta ( | )

Tipovi zagradâ.

Zagrade su razgodak koji jače odjeljuje jedan dio rečenice ili teksta od drugoga te se tim dijelom nešto objašnjava, tumači ili je manje važno od ostatka.

Vrste zagrada su:

• oble ( )
• uglate [ ]
• kose / /
• vitičaste { }
• šiljaste < >.

Najčešće se, u književnoumjetničkom diskurzu, upotrebljavaju oble zagrade.

Uporaba u jeziku

U zagradi se stavljaju dijelovi rečenice koji služe objašnjavanju ili su naknadno dodani te ne pripadaju tome tekstu:

• Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho. (Ivana Brlić-Mažuranić)
• Sjedne Jaglenac upravo pod svetu brazdicu pred Bukača te zaviruje Bukaču pod vrat (jer bijaše mrak), da vidi bolje, kako mu se vrat napinje. (Ivana Brlić-Mažuranić)
• ne gleda ona (tač je ohola) / zlata, snage, vjere i časti. (Ivan Gundulić)
• Tibulo! (riječi daje ovdje uvredljiv smisao: pjesnik – lažljivac, mistifikator). (Ranko Marinković)

Zarez se stavlja samo nakon drugog dijela zagrade:

• Samo to je miraz njegove žene (i ovdje začuje Bela ponovo registre i kadence njezina glasa, tako da su i njegove misli podvostručile svoj intenzitet), dvorac je njezin, auto je njezin. (Milan Begović)

U zagradu se stavljaju i didaskalije koje se unutar zagrada obično navode kurzivom (za objašnjenje trotočja u zagradama pogledajte istoimeni članak):

POZZO: Oprez! On je opasan! (Estragon i Vladimir se gledaju)
ESTRAGON (tiho): Je li on?
(...)
POZZO (umiren): Gospodo, ne znam što je to sa mnom bilo. Oprostite, molim vas. Zaboravit sve to (Sve više ovladava sobom). Ne znam više što sam govorio, ali možete mi vjerovati da nijedna riječ nije bila istinita (Uspravi se udarajući se u prsa). Zar ja izgledam kao čovjek koji zbog nekoga pati? No, slušajte! (Traži po svojim džepovima.) Kamo sam zametnuo lulu?

Zagrade služe i skraćenom označavanju dvostrukosti ili skraćenom pisanju istih dijelova:

• dobrog(a)
• s(a)
• vidjev(ši)
• (ne)čovjek
• (po)gledati
• poveć(av)ati.

Desna se zagrada često koristi za odjeljivanje brojeva ili slova pri nabrajanju:

1) hrvatski 2) latinski 3) grčki

a) pravopis b) gramatika c) pravogovor

ili da bi se označilo kako nešto vrijedi za sve pojmove:

Mozart Beethoven Haydn

}

bečki klasičari

Ako unutar zagrade dolazi nove zagrade, stavljaju se uglate zagrade. Rečenični znakovi koji pripadaju dijelu unutar zagrade dolaze unutar zagrade, a oni koji pripadaju ostatku teksta dolaze izvan zagrade.

Uporaba izvan jezika

Matematika

U matematici se koriste za označavanje reda računskih operacija pri čemu se grupiraju brojke i simboli:

• 2 + (4 · 32 – 13) – 17 : (2 + 1)

Također se unutar zagrada stavlja vrijednost funkcija:

• f(x) = 2x + 7

Koristi se i za označavanje koordinata točaka u Kartezijevomu koordinantnom sustavu:

• A (7, 2), B (–1, 3), C (4, 6)

U matematici se također koristi i za označavanje n-torke:

$\left\langle V(t)^{2}\right\rangle =\lim _{T\to \infty }{\frac {1}{T}}\int _{-T/2}^{T/2}V(t)^{2}{\rm {d}}t$

Fonetika

Uglate i kose zagrade koriste se za označavanje izgovora u fonetici i fonologiji:

• britanski engleski: car [kɑ́ː], sport [spɔːʳt]
• fonemi /i/, /a/
• riječ /kæt/ piše se cat.

Računarstvo

Zagrade su u programiranju važan dio sintakse programskih jezika.

#include <stdio.h>

int main (void)
{
        puts ("Ovo je primjer u programskome jeziku C");
        return 0;
}