Zagorski partizanski odred
Prvi zagorski partizanski odred | |
---|---|
Aktivna | 17. ožujka 1942. – 1945. |
Država | Nezavisna Država Hrvatska |
Odanost | Antifašizam |
Grana | kopnena vojska |
Vrsta | pješaštvo |
Veličina | odred |
Geslo | Smrt fašizmu, sloboda narodu! |
Raspuštena | 1945. |
Zapovjednici | |
Istaknuti zapovjednici |
Ivan Krajačić |
Prvi zagorski partizanski odred, osnovan je tijekom ožujka 1942.[1] kod Zlatara. Odred je bio prva veća partizanska vojna postrojba u Hrvatskom zagorju.
Odred je imao oko 147 boraca, djelovao je kao tipično partizanska jedinica, iznenadno je napadao i potom se brzo povlačio na Ivančicu, Medvednicu ili Žumberačko gorje, izbjegavajući frontalne sukobe. Veće akcije tog odreda bile su napad na Veliko Trgovišće, Ludbreg, Hum na Sutli.[2]
Kako je već bilo neorganiziranih pokušaja oslobodilačkih akcija, ukazala se potreba da se nešto smislenije napravi u Zagorju, zato je 28. veljače 1942. održan je u Bedekovčini prošireni sastanak Okružnoga komiteta KPH Krapina. Sastanku je nazočio kao delegat CK KPH Marko Belinić, koji je iznio plan za dizanje ustanka u Hrvatskom zagorju i rasporedio dužnosti. Sastanku su još nazočili Edo Leskovar, Lacko Jakuš, Antun Jakuš, AIojz Čleković, Ivan Jadan i August Herceg.[3]
Nakon toga osnovana je prva zagorska oružana jedinica 17. ožujka 1942., iznad Brdovca, u kleti u vinogradu. Za zapovjednika je postavljen Ivan Sokolić - Fabijan, a za političkog komesara Pavel Videković.[1]
Uskoro nakon toga je došlo do osnivanja Zagorskoga odreda (čete), koja je bila sastavljena od tri partizanske skupine: stubičke, zlatarske i klanječke, koje su djelovale u tri različita kotara. Zapovjednik odreda je bio Ivan Krajačić, a komesar Marko Belinić.[1]
Danas se zna za većinu boraca, ali ne i za sve, popis boraca koji je naveden dolje, prikupljen je iz Zbornika Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi[4]
Borci iz Lobora:
- Franjo Sambol, ubile ga ustaše u Zlataru 1944.
Borci iz Kupljenova:
- Josip Jandras – poginuo za prvih borbi u Zagorju
- Stjepan Tucman – poginuo za prvih borbi u Zagorju
- Bzik – ime nepoznato
Borci iz Pojatna:
- Stjepan Filković – ranjen za vrijene prvih borbi u Zagorju, uhvaćen i strijeljan
- Stjepan Zebec – uhićen, otjeran u Jasenovac, poslije rata živio u Zagrebu
- Stjepan Misir – poslije rata radi u Vodnoj zajednici Kupljenovo
- Karlo Zebec – uhićen, bio u logoru, poslije rata radi u bolnici na Rebru
- Slavko Vidak – poginuo
- Nikola Jandras – poginuo prilikom borbi za Ludbreg
Borci iz Bregovljane:
Borci iz Hruševca:
- Mirko Barilović – zarobljen, poginuo u Jasenovcu
- Josip Milić – zarobljen, poginuo u Jasenovcu
Borci iz Brdovečkoga Prigorja:
- Škrba – ime nepoznato, poginuo
- Josip Širanović
Borci iz Jakovlja:
- Ivan Krkač (politički komesar 1. čete) – poginuo
- Barica Krkač – ustaše su ju zarobile prilikom razbijanja Vračarićeve grupe, i izmrcvarenu vodili po selima, poginula je u Jasenovcu
- jedan omladinac SKOJ-evac – ime i prezime nepoznato
- Franjo Kuhta
- Ivan Coha – kasnije poginuo
- Đuro Đunđek – ubijen u logoru
- Ivan (?) Svetek
Borci iz Gornje i Donje Stubice:
- Milan Kuren Gubec
- jedan član Partije – ime i prezime nepoznato
- Tomo Nikoličić
- Ivan Landripet
- Franjo Lacković
Borci iz Mokrica:
- jedan čuvar u tvornici – ime i prezime nepoznato
- Ljudevit Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu
- Božo Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu
- Josip Ščitnik
- Dva borca iz Posavine – imena i prezimena nepoznata
- Petar Lončar
Borci iz Velikog Trgovišća:
- Franjo Tuđman – omladinski rukovodioc
Borci iz Brdovca:
- Pavao Belokan – seljak, poginuo izdajom
- Joža Širanović – radnik
Borci iz Novaka (Sveta Nedelja):
- Pavel Videković – seljak
- Tomaš Čahanić – seljak
- Andrija Benceković – seljak
Borci iz Rakitja:
- Ivan Sokolčić – seljak, poginuo
Borci iz Horvata:
- Ignac Pipić – seljak
- Tomaš – seljak
Borci iz Oroslavja:
- dva brata Lončara
Borci iz Zagreba:
- Blaž Valin – sindikalni dužnosnik, poginuo
- Stjepan Glumpak – radnik, bio potpukovnik JNA
- jedan krojač vojne bolnice – ime i prezime nepoznato
- jedan stari građevinski radnik – ime i prezime nepoznato
- radnik Nikola – prezime nepoznato
- Tramvajski radnik – ime i prezime nepoznato
- Maček – metalski radnik, ime nepoznato
- jedan mladi židov – ime i prezime nepoznato
- Franjo Bajt – krojač, bivši časnik JNA
- Dragutin Petrović, sindikalni funkcioner, poginuo,
- Lazo Vračarić, kasnije pronevjerio oko 45 mil. DM; u Partizane otišao nakon atentata pre kinom Zvonimir na tri osobe[5]
Borci iz Dugog Sela:
- dvojica seljaka – imena i prezimena nepoznata
- drug sa Žumberka – ime i prezime nepoznato
Borci iz Sušaka:
- Tomislav Radić – učitelj, poginuo herojskom smrću
Borci iz Bedekovčine i Poznanovca:
- Alojz Čleković – poginuo
- Valent Jakuš – poginuo
- Pavao Jakuš – poginuo
- Milan Vidiček – poginuo
- Josip Jurin – poginuo
- Viktor Vidiček – poginuo
- Vilča Vidiček – poginuo
- Rudi Vidiček
- Marko Mrkoci
- Dragec Glumpak – sekretar kotarskog komiteta Ivanec
- Draga Jakuš
- Franc Jakuš
- Ludva Vidiček
- Kata Vidiček
- Gustav Jurin
- Štef Pozaić
- Gabro Mrkoci
- Josip Vidiček
- Ruda Novosel
- Josip Novosel
- Josip Mrkoci
- Blaž Jakuš
- Lacko Jakuš
- Tonč Jakuš
- Janko Čajko
- Josip Špiranec
- Mato Špiranec
- Antun Špiranec
- Ivan Špiranec
- Alojz Špiranec
- Ivan Jadan
- Jura Glumpak – ubijen
- Antun Pilek
- Franjo Pilek
- Viktor Car
- Gabro Jug
- Viktor Jakuš – poginuo
- Josipa Špiranec – poslije ju je uhitio i ubio gestapovac u Začretju 1943. godine.
- Prvi zagrebački partizanski odred
- Popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske
- Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb, 1959.
- Zagrebački partizanski odred, Spektar, Zagreb, 1972.
- ↑ a b c Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Osnivanje Zagorskog partizanskog odreda), uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb 1959., str. 61. - 85.
- ↑ U zagorju neprijatelj nema mira, na portalu slobodna jugoslavija.org
- ↑ Hrvatsko zagorje u revoluciji, s portala vinovo.magnify.net[neaktivna poveznica]
- ↑ Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Popis poginulih boraca i žrtava fašističkog terora), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 381. - 469.
- ↑ Unser Lazo, Spiegel, 5/1973. (njem.)