Wikipedija:Tvorba riječi
 | Ova je stranica esej. Sadrži savjete ili mišljenja jednog Wikipedijinog suradnika ili više njih. Nije dio Wikipedijinih pravila i smjernica jer ga zajednica nije skroz ispitala. Neki eseji široko su raširene norme, dok ostali predstavljaju manjinsku točku motrišta. |
Naziv članaka na Wikipediji
[uredi kôd]Ovo je klasični problem tipa:
- optimirati
- optimizirati
- optimalizirati
dopunjen problemom elektronski-elektronički. 
Prvi dio - posebnosti sufiksalne tvorbe riječi u hrvatskome jeziku na Wikipediji :)
[uredi kôd]Hrvatski jezik je tvorbeno bogat, ima puno tvorbenih prefiksa i sufiksa što ponekad stvara probleme. :) Volim primjer "optimalizacije" jer je neutralan i poprilično jasno ilustrira sliku, pitanje koje volim postavljati je:
- koji je od tri oblika pravilan? Odgovor je, naravno, sva tri oblika su pravilna. Odnosno, nijedan me jezikoslovac još nije ispravio, a razgovarao sam s više njih. Naime, od riječi "optimus" dobivamo korijen "opti-", na koji dodajemo po želji nastavke -mirati, -mizirati ili -malizirati, a kako su svi nastavci česti u hrvatskome jeziku i tvore druge riječi koje ne prepoznajemo kao nepravilne ili strane, tako su i ove tri riječi pravilne.
Naravno, to što ima nekoliko "sinonima" ne znači da baš mora biti tako, situacija je kao i uvijek, složena, ili bar mrvicu složenija nego to može izgledati na prvi pogled. :)
Jezik, točnije jezična praksa teži učinkovitosti. Dakle, ako ima nekoliko mogućnosti, jezična praksa u načelu teži ili:
- povećanju jasnoće, ako je to potrebno, odnosno povećanju razlikovnosti
- najkraćem obliku
Iako bi netko nevičan mogao reći da povećanje jasnoće nije uvijek učinkovito, to je samo u sebi kontradikcija. Naime, svaka zabuna ili nesporazum između govornika u pravilu traži recimo najmanje jednu rečenicu objašnjenja, pa je samorazumljivo, ako se malo razmisli, da je povećanje jasnoće govora uvijek jednako povećanju učinkovitosti govora.
Učinkovitost najkraćeg oblika je trivijalna.
Drugi dio - značenjske razlike "sličnih" riječi
[uredi kôd]Iz gornjeg objašnjenja razvidno je zašto najkraći oblik ima najveću mogućnost dugoročnog opstanka u jeziku, no time smo razriješili samo dio problema, druga polovica je par elektronski-elektronički.
Naime, svaki pridjev se odnosi na imenicu od čijega je korijena tvoren. Kao što se elektronička pošta odnosi na elektroniku, jer računala i drugi elektronički uređaji na kojima čitamo e-poštu su elektronika, pridjev "elektronska" ne može ovdje stajati jer e-pošta ima veze s elektronima kao i žarulja, jer ne bi bilo ni e-pošte ni svjetla iz žarulje bez struje. Ako ćemo žarulju zvati "elektronska žarulja", onda možemo i e-poštu zvati "elektronska pošta".
Rasplet
[uredi kôd]Kriterij učinkovitosti je jasan, jasan je i kriterij imenice na koji se nešto odnosi.
No što kad se članak odnosi na dvije srodne imenice koju su vrlo slične? Trebalo bi odabrati na koju se imenicu članak prvenstveno odnosi, i pridjev izabrati prema toj imenici.
Naravno, ako je u stručnoj literaturi drugačije, tj. ako postoji uvriježeni naziv, valja ga se držati.
Tu bi netko mogao postaviti pitanje, zar ne bi trebala Wikipedija biti "ispravna"?
Iskusni suradnici znaju odgovor - nije na nama (suradnicima Wikipedije) birati što je bolje, nego opisivati postojeće stanje postojećim sustavima i riječima. U situacijama gdje struka nema odgovor, odnosno tamo gdje ne postoji uvriježeni naziv, nego postoji nekoliko naziva koji se više-manje ravnopravno rabe, tu je na nama izabrati jedan naziv, koji valja odgovarati gornjim načelima.