Wikipedija:Ostavite osobne stavove pred vratima

Ovaj esej nije pravilo i smjernica Wikipedije, već služi kao savjet suradnicima o štetnosti iznošenja osobnih stavova na Wikipediji.

Na Wikipediji, savjet iz naslova ovog eseja znači tri osnovne stvari:

1. ne unosite svoje osobne stavove u članke,
2. ne koristite vrijednosne sudove kao argumente u raspravi o uređivanju članaka, i
3. općenito izbjegavajte iznošenje osobnih vrijednosnih sudova (političkih, ideoloških i drugih)

Ne unosite svoje osobne stavove u članke

Unošenje vlastitih stavova i prosudbi izravno u članak vjerojatno je najštetniji oblik pristranosti. Malo tko, međutim, to radi svjesno i otvoreno: većina će, umjesto »to je moje mišljenje«, reći »to je istina«, »to je tako«.

Ako želite prepoznati pristranost u člancima, obratite pažnju na sljedeće pojave:

• Nezainteresiranost za temu članka. Mnogi autori pristranih sadržaja nemaju stvarno zanimanje za njihovu temu, već pišu ili dopunjavaju s namjerom da »kažu istinu«, »razotkriju«, »obrane«, »isprave zablude«, i slično. Posljedica je redovito tekst pun »procjena«, »analiza«, »zaključaka«, »kritika« i slično, a s vrlo malo osnovnih podataka koje bi čitatelj očekivao u enciklopedijskom članku.
• Nedostatak izvora. Većina pristranih članaka ima slabe ili nikakve izvore. Razlog je tome dvojak: autor se s jedne strane oslanja na vlastitu spoznaju i sud, pa mu izvori zapravo i ne trebaju, a ako se isti u te spoznaje ili sudove ne uklapaju, postaju čak i smetnja. Kad je članak samo djelomično pokriven izvorima, obično ih u pristranim odlomcima nema.
• Pogrešno korištenje izvora. Može biti čak i veći problem nego nedostatak izvora ako se koristi kao štit protiv možebitne kritike (»Molim lijepo, svugdje sam naveo izvore«). Obično se manifestira na sljedeće načine:
  • Autor koristi izvore koji podupiru njegov osobni stav, iako isti ne zadovoljavaju ni minimalne kriterije pouzdanosti (blogovi, forumi, osobne web stranice, tekstovi anonimnih ili slabo poznatih autora, opskurne publikacije, i sl.)
  • Autor uglavnom koristi pouzdane izvore, ali bira samo one koji mu odgovaraju, dok ostale ignorira.
• Nedostatak distance i konteksta. U enciklopedijskom članku, imati distancu i kontekst znači umjesto npr:

• Pero Perić je loš političar

napisati:

• Marko Marković je rekao da je Pero Perić loš političar

Pristrane autore zanima isključivo »istina« – naravno, kako je oni vide – i zato nemaju osjećaj za distancu i kontekst, jer ih smatraju nepotrebnima.

Ne koristite vrijednosne sudove kao argumente u raspravi o uređivanju članaka

U raspravama o uređivanju članaka što se vode na stranicama za razgovor katkad se mogu pročitati tvrdnje kao što su:

• ...ali NN je veleizdajnik
• ...ali XY je štetna pojava
• ...ali YZ ne zaslužuje članak

U prvom primjeru moglo se raditi o raspravi o sadržaju članka; u drugom, o njegovom naslovu; u trećem, o mogućem brisanju. Ovdje je suštinski problem u tome što vrijednosni sudovi o temi članka nisu nikakav argument u raspravi. Budući da članak treba biti temeljen na izvorima, za enciklopediju je potpuno nebitno kako ćemo osobno kvalificirati temu: »veleizdajnik« ili ne, »štetno« ili ne, »zaslužuje« ili ne. Posebno je neprimjereno govoriti o »zaslugama«, jer se kriteriji za uključenje u enciklopediju temelje na značaju teme i na njenoj pokrivenosti izvorima, a ne na »zaslugama«, odnosno subjektivno procijenjenim vrlinama i manama.

Ovakvi »argumenti« nisu samo bezvrijedni – budući da nisu zasnovani ni na kakvim enciklopedijskim principima i smjernicama – već su i štetni, jer u praksi često potiču druge suradnike u sporu da iznesu svoje »protuargumente« u sličnom stilu, čime se cijela rasprava skreće na potpuno krivi kolosijek.

Općenito izbjegavajte iznošenje osobnih vrijednosnih sudova (političkih, ideoloških i drugih)

Na stranicama za razgovor katkad se mogu naći razni konkretni ili općeniti vrijednosni sudovi:

• Ne bih nikad podržao stranku XX
• Glasovao sam (glasovat ću) za/protiv na referendumu
• Zakon YZ je loš
• Ulazak u EU bio je koristan/štetan za Hrvatsku

Čak i kad se ovakvi sudovi iznose usput – u neobaveznom razgovoru, nevezano za neki konkretan spor – njihovo iznošenje je štetno po enciklopediju, i treba ga izbjegavati.

Javnim deklariranjem vlastitih političkih, ideoloških i drugih vrijednosnih preferencija u manjoj ili većoj mjeri narušavamo povjerenje koje drugi suradnici imaju u nepristranost naših prosudbi, kao i našeg rada općenito. Kad se jednom (ili, što je češće slučaj, više puta) suradnik otvoreno izjasni u prilog nekoj ideji ili protiv nje, njegov budući rad može biti promatran kroz prizmu takvog izjašnjavanja, što stvara sumnju i međusobno nepovjerenje, te tako pridonosi ozračju antagonizma.

Osim toga – kao i u ranije iznesenom primjeru – iznošenje vlastitih osobnih stavova potiče druge suradnike da iznesu svoje, čime se dodatno ugrožava kultura konstruktivne rasprave i suradnje. U okolnostima u kojima se razgovara navijački, gdje se »zauzimaju pozicije« i, posljedično, traže »saveznici« ili »suparnici«, zajednički rad na enciklopediji bit će nužno pretvoren u borbu, odnosno svojevrsni rat između suprotstavljenih vrijednosnih sudova, a samim tim i između suradnika koji ih zastupaju. Izbjegavanjem iznošenja osobnih sudova pomažete da se ovakav ishod spriječi, i da enciklopedija ostane enciklopedija.