Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 3
Ne mijenjajte je!
Imena dana u tjednu i imena mjeseci
Zanimalo bi me dali je sluzbeno pravilo da se dani u tjednu i imena mjeseca pisu malim slovom ? Neke novine se drze ovog pravila tako da za danasnji dan pise ponedjeljak 27.lipanj, na nekim drugim stranicama pocetno slovo je veliko. Mozete li mi ovo objasniti?
Hvala
- Meni se cini da je pisanje pocetnog velikog slova u imenima dana i meseca u nekim novinama, kao i u Srbiji, stvar opste nepismenosti i uticaja engleske ortografije. Mozda gresim, ali sumnjam da se hrvatski standard toliko promenio po tom pitanju. --millosh (razgovor (sr:)) 18:28, 27 Jun 2005 (CEST)
Moje misljenje je takoder da se utjecaj engleskog jezika odrazio i na pisani jezik, medutim nije li malo cudno da je na stranicama Slobodne Dalmacije dan u tjednu pisan malim slovom. Dakle, ima li netko neko objasnjenje? za sve one koje zele da budu pismeni i u buducnosti. Hvala ;) Tina
- Dani u tjednu i mjeseci uvijek imaju malo početno slovo. S druge strane, vidim da se pitaocu potkrala druga vrlo česta greška: unutar datuma je napisao mjesec u nominativu, a trebao bi uvijek biti u genitivu - dakle, točno je "27. lipnja". -Zmaj 09:18, 28 Jun 2005 (CEST)
Znaci, u pravopisu pise da se dani u tjednu i mjesecu pisu malim slovom, toj sam informaciji trazila potvrdu. Znaci da je ispravno ako ponedjeljak - pisan malim slovom - stoji samostalno kao takav, takoder lipanj 27. Hvala na odgovorima. Tina
- Ovo je možda cjepidlačenje, ali radi jasnoće moram napomenuti da može pisati i velikim slovom ako se smatra naslovom ili podnaslovom. Zato nije krivo ako u kutu novina piše "Ponedjeljak, 27. lipnja". --Zmaj 10:01, 28 Jun 2005 (CEST)
Heh. Cini mi se da su ti (sa svim korektni) izgovori samo izgovori za neciju sujetu, posto je vec to tako napisano jednom :) To je racionalizacija (koja je u ovom slucaju zasnovana na cinjenicama) necijeg stava da "to tako treba" ili da je "to tako lepse" i sl. Treba, naravno, pogledati neki stariji broj Slobodne Dalmacije i videti da li su oni tako pisali i ranije. --millosh (razgovor (sr:)) 15:47, 28 Jun 2005 (CEST)
Usput, kod nas je Politika puna izuzetno loseg pisanja; i pravopisnih gresaka i stilskih rogobatnosti. --millosh (razgovor (sr:)) 15:47, 28 Jun 2005 (CEST)
elokventnost
Jezik
U zadnje vrijeme, odredjeni krugovi u Vladi Brcko Distrikta BiH, odlucili su da se rijec Distrikt u formulaciji "Brcko Distrikt BiH" pise malim slovom!!! Ja licno smatram da grijese jer je to sluzbeni naziv ovog podrucja lokalne samouprave i mislim da se sve rijeci pisu velikim slovom. Da li sam u pravu?
Hvala unaprijed Ernest, Brcko Distrikt BiH
- Zavisi kako se gleda na stvari. Ako se distrikt smatra jedinicom teritorijalnog organizovanja, onda je u redu pisati ga malim slovom. (Cada mi se cini da je ta nedoslednost ostala u svim pravopisima.) Tako se po standardu SH iz 1960. (a i po danasnjem srpskom standardu) pise "Opstina Savski venac" a ne "Opstina Savski Venac". To bi trebalo da bude odrazeno i na distrkit. Pravilno bi bilo ili "Distrikt Brcko" ili "Brcko distrikt". Ipak, tu treba konsultovati i druge pravopise i videti sta je ispravno po njima. --millosh (razgovor (sr:)) 15:43, 28 Jun 2005 (CEST)
- Nepravilno je "Brčko distrikt" (bez obzira na veliko ili malo slovo), jer to je engleska konstrukcija. Isto bi bilo "KPJ član", "Film festival" ili "Sarajevo stanovnik". Dakle, Distrikt Brčko. Distrikt je velikim slovom jer je početno slovo pojma uvijek veliko- Akademija ovailiona, Fakultet ovajilionaj Mir Harven 19:21, 28 Jun 2005 (CEST)
- Hehe. Trudio sam se da ne zanovetam tim povodom :) Cini mi se da u administraciji BiH ima dosta uticaja engleskog. Nije samo Brcko problem... --millosh (razgovor (sr:)) 18:34, 29 Jun 2005 (CEST)
PRAVOPIS
promjenjivo/promjenljivo/promjenjljiv
hrvatski jezik
Piše li se:a) 5-og rođendana, ili b) 5. rođendana?
- I jedno i drugo. --millosh (razgovor (sr:)) 3 July 2005 23:31 (CEST)
nisam?
imam tesko pitanje, al me muci. tice se povijesti jezika, mozda mu nije ovdje mjesto, ali evo: Zasto imamo "nisam", a ne "nesam", kako god glupo zvuci? kod svih glagola negacija "ne" je dodana na glagol, pa otkud ovjde NI, a ne NE?
- Nema to veze s "ne", ne s jatom. U izvorniku je "něsam". U ikavštini jat (ě) daje "i", u jekavštini "ije/je", u ekavštini "e". Ikavski je oblik "nisam", ijekavski "nijesam", a ekavski "nesam". No, u srpskom ekavskom je taj tip govora, dijalekatski nazočan na Kosovu i drugdje, ismijavan kod govornika šumadijskoga dijalekta u kojem vlada ikavski oblik-nisam. U hrvatskom se kolebalo između ikavskog nisam i jekavskog nijesam, ali je pobijedio ikavski "nisam"- kao i u srpskom (ijekavski imamo u književnosti Dubrovnika, Bosne, te u Ilirizmu-npr. kod Ivan Mažuranića). Mir Harven 3 July 2005 13:58 (CEST)
ma, kako nema veze s "ne", sto je něsam, ako nije negacija? i kako je i u slovenskom, npr., nisem, kad oni imaju ekavski refleks jata, a u ceskom, npr., nejsem. Da je od jata, kod ceha bi bila kvacica ili dugi i, a kod slovenaca e. meni to nikako nije jasno. nepravilan glagol, sigurno kazu nasi jezikoslovci
- Hm. Zanimljivo je pitanje, ali mi se cini da je ovde konstrukcija "n+ěsam", a ne "ne+sam", koja je drukcijim razvojem dala "jesam/něsam", ranije no sto je ě u inicijalnoj poziciji davao "ja". Uzmimo, jedna racionalizacija :) Kako se u slovenackom i ceskom kaze "jesam"? --millosh (razgovor (sr:)) 3 July 2005 23:29 (CEST)
"sem" i "jsem". da, ěsam, ali sto ima biti "n"? meni ide logika - nenaglaseni oblik od "biti" i na njega negacija, isto kao sto je sa "htjeti" (necemo sada o tome je li necu ili ne cu :-) dajte, ako ima tko ideju, da mozemo mirno spavati...
- Da se ispravim, verovatno je razvoj slecedi: ne+ěsam->neěsam->něsam. I to u nekoj vrlo davnoj fazi jer (ako je bilo) "ěsam" nije dalo "jasam" nego "jesam". Eto jednog pitanja: Da li je u latinskom "esse" (valjda se tako pise :) ) sa dugim prvim "e"? Jer, ako jeste, tu je sigurno bilo jat u praslovenskom. --millosh (razgovor (sr:)) 4 July 2005 09:36 (CEST)
- Jah. Izgleda da stari Maretić nije za bacanje jer sadrži odgovore na takva i slična pitanja, a da čovjek ne mora ići na povijesne gramatike. Moderni sinkronijski opis uglavnom ne daje odgovor. Dakle, Maretić, «Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika,», 1963. (treće izdanje), paragraf 308 (stranica 289.) "...f) U staro doba po ondašnjem glasovnom zakonu od sveze riječce ne i glagola jesam razvio se u prvom slogu glas ě, od kojega je nastalo ije u južnom, e u istočnom, i u zapadnom govoru: nijesam (nesam, nisam), nijesi (nesi, nisi)....; 3. lice sing. glasilo je u starom jeziku sasvim pravilno něst, ali je –st već odavno u sva tri govora otpalo, onda ostavše ně osjećalo se prema drugim oblicima prekratko, pa mu je dodat enklitički oblik je, te je něje u južnom govoru prešlo u nije (po § 53b), u zapadnom govoru i ne mogaše drugo nastati nego nije, a u istočnom bi trebalo da bude neje, pa se doista i govori tako, ali je običnije i u tom govoru nije, a iz toga je lica i prodrlo u istom govoru i uostala, te i istočnjaci govore nisam, nisi itd. pored nesam, nesi itd." Mir Harven 4 July 2005 10:33 (CEST)
Hvala!! Zivio Maretic!
Deklinacija imena Slavko
Molim Vad da mi kazete kako je ispravna deklinacija imena Slavko? Hvala
- nom: Slavko
- gen: Slavka
- dat: Slavku
- aku: Slavka
- vok: Slavko
- ins: Slavkom
- lok: Slavku
--millosh (razgovor (sr:)) 4 July 2005 09:38 (CEST)
Zarez
Kotist se poslije veznika a, u nabrajanju, u zavisnosloženim rečenicama ako su u inverziji i ako želimo umetnuti neki dodatak između imenice i pridjeva.
Ime, ime oca, prezime
Molim vas kako se piše, odnosno u kojem padežu dolazi ime oca kada se nalazi između imena i prezimena. Još nešto kada se nalazi prvo prezime pa ime, zbog inverzije odvaja li se prezime uvijek zarezom,i kada se nalazi u školskim dnevnicima. Hvala
- Ime oca, koje je po mojem mišljenju ostatak policijske države ("Što ti tata radi?"), piše se u zagradi, u nominativu. Što se tiče zareza, pravopis BFM kaže (točka 27):
- U abecednim popisima prezime se može napisati ispred imena, ali se onda iza prezimena stavlja zarez:
- Broz, Ivan
- Gubec, Matija
- Nazor, Vladimir
- Požar, Hrvoje
- Tomašević, Stjepan...
- --Zmaj 4 July 2005 14:25 (CEST)
jezični savjet:vozni red ili red vožnje
molim vas da mi pojasnite: zašto je ispravnije reći red vožnje nego vozni red.Unaprijed hvala
- Ne znam zašto bi to bilo ispravnije. "Vozni red" je sasvim dobar. Možda neki pogrešno misle da to dolazi od riječi "voz", pa ga zato ne koriste. --Zmaj 6 July 2005 10:27 (CEST)
Dapace, preporucljiv je "izlazak iz genitiva", gdje god je to moguce - dakle vozni red ima prednost pred redom voznje (kao i krizni put - put kriza)
Općinski sud
Kako napisati u tekstu npr. Moram otići u Općinski sud u Splitu ako pišem moram otići u općinski sud bez riječi "Split".
- Općinski sud u Splitu ostaje vlastito ime i ako se izostavi riječ "Split", pa zato i dalje počinje velikim slovom (pravopis BFM, točka 77). Dakle, ispravno je:
Moram otići u Općinski sud.
--Zmaj 6 July 2005 14:27 (CEST)
Ne mijenjajte je!