Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.

Naslovnica Osmana iz 1826. godine u Dubrovniku

Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića. Sastoji se od 20 pjevanja (14. i 15. nedostaju) ispjevanih osmeračkim katrenama s rimom abab. Ukupno sadrži 10428 stihova. U djelu su, uz određene odmake od teme, opjevani događaji vezani uz život, vladavinu i smrt turskog sultana Osmana II.

Ivan Gundulić i epskim je postupcima u Osmanu izašao iz okvira dotadašnje hrvatske književnosti i utro put novom oblikovanju narativnih djela 17. i 18. stoljeća. Ep Osman ima izrazito kompleksnu kompoziciju. U njemu se ne slijedi linearna kronologija događaja, štoviše, kompozicija se ostvaruje kao prepletanje prošlosti i sadašnjosti. Vremenske su perspektive epskih radnji različite, a pripovjedačevo je vrijeme često udaljeno od ispripovijedanih događaja. U epu se javlja više paralelnih fabularnih linija, mnoštvo glavnih i sporednih likova, a likovima iz zbilje i fikcije izjednačuje se status u epskome svijetu. Sveznajući se pripovjedač jasno opredjeljuje za kršćanski svijet te kvalificira epsku radnju kao borbu iznimnih političkih snaga, ali i kao borbu dobra i zla.

Gundulićevim se rukopisom koristio Nikola Ohmučević koji ga je prepisao te je njegov prijepis danas najstariji poznati rukopis Osmana, budući da se Gundulićev autograf nije sačuvao. Prvo izdanje Osmana tiskano je u Dubrovniku 1826. godine s dopunom Pijerka Sorkočevića.