Wikipedija:Izabrani članci/49, 2020.
Atentat na predsjednika SAD-a Johna Fitzgeralda Kennedyja dogodio se u Dallasu 22. studenog 1963. godine. Na Kennedyja su u 12:30 po lokalnom vremenu, dok se u predsjedničkoj limuzini sa spuštenim krovom vozio ulicama grada, ispaljena tri hica iz puške, od kojih su ga dva pogodila te od čega je nedugo potom umro. Nekoliko sati kasnije bivši marinac Lee Harvey Oswald uhapšen je, a potom i optužen za atentat. Tvrdio je da je nedužan, ali to nije imao priliku dokazati pred sudom jer ga je dva dana kasnije u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom. Budući da se detalji ubojstva više nisu mogli razotkriti na sudu, formirano je posebno istražno tijelo zvano Warrenova komisija, čiji je zaključak bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.
Međutim, američka javnost, dijelom i zbog toga što je bila šokirana ubojstvom mladog, karizmatičnog i popularnog vođe, a dijelom zbog niza nerazjašnjenih okolnosti vezanih uz atentat, nije prihvatila tu verziju događaja. Posebni kongresni odbor House Select Committee on Assassinations donio je tijekom 1970-ih zaključak kojim se odbacuju nalazi Warrenove komisije. Kasnija znanstvena i povijesna istraživanja, međutim, djelomično su potvrdila sporne Warrenove zaključke. Usprkos tome, atentat je već desetljećima predmet brojnih teorija zavjere, kojima su doprinos dali i holivudski filmovima na temu atentata. Zbog toga, kao i utjecaja na popularnu kulturu u SAD-u i ostatku svijeta, atentat na Kennedyja smatra se jednim od najdramatičnijih i najšokantnijih događaja u 20. stoljeću, odnosno jednim od najpoznatijih atentata u povijesti uopće.