Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.

Neretvanska lađa iz 1895. godine

Lađa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao Neretvanska lađa, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj, koje se usprkos modernim tehnologijama i danas zadržalo u uporabi uz manju, također tradicionalnu i autohtonu Neretvansku trupicu.

Lađa se u prošlosti, u vrijeme prije motorizacije, upotrebljavala u najraznovrsnije svrhe; za prijevoz životinja, poljoprivrednih proizvoda, trave, gnojiva, sijena, slame, pijeska, drva, služilo je za prijevoz namještaja, prijevoz ljudi, za sprovode i za svatove. S lađama se išlo u lov na jegulje na velikim jarugama. Lađa može prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone. Osim u svakodnovnoj neretvanskoj uporabi, tereti su se lađom prebacivali do Pelješca, Hvara, Makarske i druge bliže okolice na moru, ali samo u vrijeme bonace. Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana. Lađa se koristila cijelodnevno tijekom čitave godine. Vijek trajanja lađe je vrlo dug, kako zbog kvalitete materijala, tako i zbog njene vrijednosti za ljude pa se boljim čuvanjem znala dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

Najveće zasluge za očuvanje, revitalizaciju, kao i za promociju lađe pripadaju Maratonu lađa, amaterskom sportskom natjecanju, koje se odvija na Neretvi na relaciji dugoj 22,5 kilometara od Metkovića do Ploča, a održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike u organizaciji Udruge lađara Neretve.