Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) osmi je po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal. Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.
Zbog jednakog naziva u rimskim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan s otokom Maltom te se danas dvije svjetski poznate legende o brodolomima Homerovog Odiseja te sv. Pavla pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka.
Većih naselja na Mljetu nema poglavito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se Mljećani i Mljećke. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 99% stanovnika su Hrvati, 96% stanovnika su katolici te su uz stanovnike Elafita jedini otočani koji govore štokavskim narječjem i to ijekavskim govorom.