Wikipedija:Izabrani članci/2, 2018.

Homo rhodesiensis.

Žene u Starom Rimu, koje su bile rođene slobodne, smatrane su građankama (cives), ali nisu mogle glasovati i obavljati političke funkcije. Zbog njihove ograničene uloge u javnom životu rimski povjesničari žene spominju rjeđe nego muškarce. Međutim, premda rimske žene nisu imale neposrednu političku moć, one koje su potjecale iz bogatih ili moćnih obitelji mogle su vršiti utjecaj putem privatnih pregovora.

Među Rimljankama koje su nesumnjivo ostavile traga u povijesti nalaze se: polulegendarne Lukrecija i Klaudija Kvinta, čiji su doživljaji poprimili mitski značaj; snažne žene iz doba Republike kakve su bile Kornelija, majka braće Grakha, i Fulvija, koja je zapovijedala vojskom i izdavala novac sa svojim likom; žene iz julijevsko-klaudijevske dinastije, prije svih Livija, koja je doprinijela osnivanju carskih običaja (mores); te carica Helena, koja je značajno doprinijela širenju kršćanstva.

Kao i u slučaju muškaraca, žene koje pripadaju eliti i njihova politički važna djela nadmašuju u povijesnom pamćenju one nižeg društvenog statusa. Na natpisima i epitafima iz svih dijelova Rimskog Carstva nalaze se imena mnogih žena, ali rijetko kad pružaju neke dodatne informacije o njima. Neki živi opisi svakodnevnog života sačuvani su u rimskim književnim djelima, osobito u komediji, satiri i poeziji.

(pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)