Wikipedija:Članak tjedna/44, 2022.
Arhimed (grč. Ἀρχıμήδης, Arkhimḗdēs, oko 287. – 212. pr. Kr.), poznat i kao Arhimed iz Sirakuze, bio je starogrčki fizičar, astronom i jedan od najvećih matematičara staroga vijeka, navodno jedan od trojice najgenijalnijih matematičara svih vremena. Neko je vrijeme boravio u Aleksandriji, ali najveći dio života proveo je u rodnome gradu.
Upisivanjem pravilnih mnogokuta (poligona) od 6, 12, 24, 38 i 96 stranica u krug i njihovim opisivanjem oko kruga Arhimed je otkrio da se vrijednost broja π nalazi u području od 3 i 1/7 do 3 i 10/71 (a to odgovara približnoj vrijednosti π = 3,14). Proširenjem te metode na druge slučajeve, ne samo u ravnini, nego i u prostoru, Arhimed je vješto izveo mnoge kvadrature ravnih likova i obujme tijelā, a i određivanje položaja težišta tijelā i ravnih likova. Osobito je važan njegov rezultat da se obujmi stošca, kugle i valjka jednakih polumjera i visina odnose kao 1 : 2 : 3.
Način određivanja ploština odsječaka parabole i obujma kugle s pomoću načela ravnoteže na poluzi iznio je u djelu O ravnoteži ravnih likova. Osim statike čvrstih tijela, Arhimed je utemeljio je i hidrostatiku.
Izumio je: Arhimedov vijak, Arhimedov koloturnik, ali i neke ratne sprave, no za njih je teško odvojiti istinu od legende.