Wikipedija:Članak tjedna/36, 2024.
.jpg)
Gološkržnjaci (lat. Nudibranchia) skupina su puževa koji odbacuju svoju ljušturu, takozvanu kućicu, nakon stadija ličinke. Poznati su po raznobojnosti i neobičnim oblicima, prema čemu su dobili i raznolika imena kao što su »zmaj«, »klaun« i »morski zec«. Danas je poznato oko 3000 vrsta koje pripadaju ovoj skupini, a u Jadranu živi njih tridesetak.
Skupinu se uobičajilo razgovorno nazivati morskim puževima zbog toga što pripadaju porodici mekušaca stražnjoškržnjaša (Opisthobranchia). Međutim, velik broj »morskih puževa« pripada taksonomskim skupinama koje nisu blisko srodne gološkržnjacima. Mnoge od tih drugih vrsta tzv. morskih puževa često se stoga zabunom spominju kao gološkržnjaci.
Gološkržnjake se može pronaći u morima diljem svijeta, od Arktika do toplijih i tropskih klima pa sve do Južnog oceana i Antarktike. Gotovo su isključivo morske životinje, iako je poznato da nekoliko vrsta obitava u bočatim vodama nižeg saliniteta. Žive na praktički svim razinama, od međuplimnih zona do preko 700 metara dubine. Najveća se raznolikost pronalazi u toplim, plitkim grebenima, a jedna je vrsta pronađena na dubini od skoro 2500 metara.
Gloškržnjaci su dvospolci, što znači da imaju oba spolna organa, no ne mogu oploditi sami sebe. Jajašca su najčešće polegnuta unutar želatinaste spirale, koja se često opisno naziva vrpcom. Njihov broj varira; vrpca može sadržavati samo jedno do dva jajašca ili čak 25 milijuna. Mladunci izgledaju gotovo identično odraslim jedinkama, osim što su manji. Životni vijek gološkržnjaka može biti dug od nekoliko tjedana do godinu dana, ovisno o vrsti.
Sve poznate vrste gološkržnjaka su mesojedi. Prehrana im, ovisno o vrsti, uključuje spužve, obrubnjake, mahovnjake, druge puževe i njihova jajašca, plaštenjake, vitičare te moruzgve. Neke vrste prakticiraju i kanibalizam.