Westminsterska opatija

Palača, opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1987. (11. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:426
Koordinate	51°29′58″N 0°07′39″W (WD)
Westminsterska opatija

Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače. To je tradicionalno mjesto krunidbe i pokopa vladara Ujedinjenog kraljevstva.

Povijest

Opatija po noći

Westminsterska opatija tijekom procesije Bathskih vitezova, na Canalettovoj slici iz 1749.

Plan opatije iz 1984. god.

Prema legendi, godine 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu. Iako priča o crkvi nije dokazana, činjenica je da je kralj Edgar potpomagao komunu benediktinskih redovnika koja je na tome mjestu postojala oko 970. godine. Crkvu je gradio kralj Edvard III. Ispovjednik između 1045. – 1050. Crkva je posvećena 28. prosinca 1065. neposredno prije Edvardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda II. Prva slika Opatije s pripadajućom palačom, koja je ikada napravljena nalazi se na tapiseriji iz Bayeuxa.

Unutrašnjost crkve, slika iz 1848. god.

Opat i redovnici Westminsterske opatije, koja se nalazila neposredno uz Westminstersku kraljevsku palaču, su nakon normanskih osvajanja Engleske postali snažna sila. Često su obvljali razne poslove za kralja i dvor pa su slijedom toga postali vrlo utjecajni.

Kralj Henrik III. naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edvarda III. Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Rikarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.)

Iako je opatija, kao i mnogi drugi samostani, odlukom kralja Henrika VIII. bila zatvorena, Henrik VIII. ju je, zbog njene važnosti i povijesti, izuzeo i stavio pod svoju direktnu kontrolu. Kraljica Elizabeta I. ju je također držala pod vlastitom kontrolom i nazvala ju sadašnjim imenom Sveučilišnom Crkvom Svetog Petra.

Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.

Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Sljedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.

Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jakova. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću.

Krunidbe

Kraljevska stolica kralja Edvarda I.

Grobnica Henrika III. u Opatiji. Henrik je postao kralj Engleske sa samo devet godina i vladao je od 1216 do 1272.

Od krunidbe kralja Harolda II. i Vilima Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (osim Jane Grey, Edvarda V. i Edvarda VII.), okrunjeni su u opatiji. Canterburyjski nadbiskup bio je uvijek bio važna karika u krunidbi. Kraljevska stolica kralja Edvarda I., koja se i sada nalazi u opatiji, je stolica na kojoj bivaju okrunjeni svi vladari.

Pokopi i komemoracije

Westminsterska Opatija sa zapada

Kralj Henrik III. obnovio je opatiju kao svetište posvećeno kralju Edvardu III. i u nju je položio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edvarda III. gdje leže i ostali kraljevi s njihovim obiteljima. Iako je najviše engleskih vladara pokopano u opatiji, neki i nisu. Na primjer, kralj Henrik VIII. i Karlo I. pokopani su u Kapeli svetog Georgea u Dvorcu Windsor kao i svi ostali vladari nakon Đure II.

Originalni grob Edvarda III. otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268. ispred Glavnog oltara. Mnoge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća pronađene su korištenjem specijalne tehnike.

Plemstvo je pokapano u sporednim kapelama, a redovnici i druge osobe povezane s opatijom u prostorijama samostana i na drugim mjestima u okviru opatije. Jedan od njih je i čuveni engleski pjesnik Geoffrey Chaucer koji je za života bio u opatiji uposlen kao rukovoditelj kraljevskih radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopani u opatiji. Velika je čast biti pokopan ili imati komemoraciju u opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:

Pokopani

Sjeverni ulaz u opatiju

Ulaz Clement Attlee 1. grof Attlee Angela Georgina Burdett-Coutts Charles Darwin James Clerk Maxwell Joseph John Thomson Edward Ispovjedač Ben Jonson David Livingstone Sir Isaac Newton Ernest Rutherford, 1. baron Rutherford William Thomson, 1. baron Kelvin Nepoznati ratnik George Villiers, 1. vojvoda od Buckinghama Ludovic Stewart, 2. vojvoda od Lennoxa Thomas Tompion George Graham Sjever William Ewart Gladstone William Pitt, 1. grof od Chathama William Pitt Mlađi Jug Pjesnički kutak Robert Adam Robert Browning William Camden Thomas Campbell Geoffrey Chaucer William Congreve Abraham Cowley William Davenant Charles Dickens John Dryden Adam Fox David Garrick John Gay George Frederick Händel Thomas Hardy

Dr Samuel Johnson Rudyard Kipling Thomas Macaulay John Masefield Laurence Olivier, Baron Olivier Thomas Parr Dante Gabriel Rossetti Richard Brinsley Sheridan Edmund Spenser Alfred Tennyson, 1. baron Tennyson Samostani Aphra Behn Mjesto zbora (sjeverno) Henry Purcell Ralph Vaughan Williams Komemorirani William Shakespeare, pokopan u mjestu Stratford-upon-Avon Sir Winston Churchill, pokopan u Bladonu, Oxfordshire Sir Roland Hill (u kepeli Sv. Pavla), pokopan na groblju Highgate, London Benjamin Disraeli, 1. grof od Beaconsfielda, pokopan na imanju Hughenden Manor, Buckinghamshire Adam Lindsay Gordon, pokopan u Australiji Paul Dirac, pokopan na Floridi Oscar Wilde, pokopan u Parizu [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2008. (Wayback Machine) Henry Wadsworth Longfellow, pokopan u mjestu Cambridge, Massachusetts Deset kršćanskih mučenika 20. stoljeća iz cijelog svijeta predočeni su u obliku kipova iznad Velikih zapadnih vrata. Otkriveni su 1998., poredani redom s lijeva na desno: Maksimilijan Kolbe Manche Masemola Janani Luwum Velika vojvodkinja Elizabeta Fjodorovna Martin Luther King, Jr. Óscar Romero Dietrich Bonhoeffer Esther John Lucian Tapiedi Wang Zhiming Premješteni Ove osobe su bile pokopane u opatiji no ekshumirane su po naredbi Karla II.: Oliver Cromwell Robert Blake, admiral

Škole

Škola Westminster i Škola zbora Westiminsterske opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Školu Westminster osnovali su Benediktinci još 1179.

Stranica iz života

Opatija je sveučilišna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika, sedamnaestoro administrativnog osoblja, kao i dvanaest vikara i deset članova zbora.

Popis opata, dekana i biskupa Westminstera

Zapadna Vrata Opatije osunčana

Abbots
Edwin	1049. – oko 1071.
Geoffrey od Jumiègesa	oko 1071. – oko 1075.
Vitalis of Bernay	oko 1076. – 1085.
Gilbert Crispin	1085. – 1117.
Herbert	1121. – oko 1136.
Gervase de Blois	1138. – oko 1157.
Laurence od Durhama	oko 1158. – 1173.
Walter od Winchestera	1175. – 1190.
William Postard	1191. – 1200.
Ralph de Arundel (alias Papillon)	1200. – 1214.
William de Humez	1214. – 1222.
Richard de Berkying	1222. – 1246.
Richard de Crokesley	1246. – 1258.
Phillip de Lewisham	1258.
Richard de Ware	1258. – 1283.
Walter de Wenlok	1283. – 1307.
Richard de Kedyngton (alias Sudbury)	1308. – 1315.
William de Curtlyngton	1315. – 1333.
Thomas de Henley	1333. – 1344.
Simon de Bircheston	1344. – 1349.
Simon de Langham	1349. – 1362.
Nicholas de Litlyngton	1362. – 1386.
William de Colchester	1386. – 1420.
Edmund Kyrton	1440. – 1462.
George Norwich	1463. – 1469.
Thomas Millyng	1469. – 1474.
John Esteney	1474. – 1498.
George Fascet	1498. – 1500.
John Islip	1500. – 1532.
William Boston	1533. – 1540.
Bikup intra-Reformacija
Thomas Thirlby	1540. – 1550.
Dekani intra-Reformacija
William Benson (Opat Boston)	1540. – 1549.
Richard Cox	1549. – 1553.
Hugh Weston	1553. – 1556.
Opati restored by Mary I.
John Feckenham	1556. – 1559.
Dekani post-Reformacija
William Bill	1560. – 1561.
Gabriel Goodman	1561. – 1601.
Lancelot Andrewes	1601. – 1605.
Richard Neile	1605. – 1610.
George Montaigne	1610. – 1617.
Robert Tounson	1617. – 1620.
Ben Williams	1620. – 1644.
Richard Steward (nikad postavljen)	1644. – 1651.
John Earle	1660. – 1662.
John Dolben	1662. – 1683.
Thomas Sprat	1683. – 1713.
Francis Atterbury	1713. – 1723.
Samuel Bradford	1723. – 1731.
Joseph Wilcocks	1731. – 1756.
Zachary Pearce	1756. – 1768.
John Thomas	1768. – 1793.
Samuel Horsley	1793. – 1802.
William Vincent	1802. – 1815.
John Ireland	1816. – 1842.
Thomas Turton	1842. – 1845.
Samuel Wilberforce	1845.
William Buckland	1845. – 1856.
Richard Chenevix Trench	1856. – 1864.
Arthur Penrhyn Stanley	1864. – 1881.
George Granville Bradley	1881. – 1902.
Joseph Armitage Robinson	1902. – 1911.
Herbert Edward Ryle	1911. – 1925.
William Foxley Norris	1925. – 1937.
Paul de Labilliere	1938. – 1946.
Alan Don	1946. – 1959.
Eric Symes Abbott	1959. – 1974.
Edward Carpenter, KCVO	1974. – 1985.
Michael Mayne, KCVO	1986. – 1996.
(Arthur) Wesley Carr, KCVO	1997. – 2006.

Vidi još

• Popis poznatih groblja
• Nepoznati Ratnik
• Katedrala u Salisburyju

Daljnje čitanje

• Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.

Vanjske poveznice

• Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
• Westminster Abbey
• Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey