Prijeđi na sadržaj

Vrhnje

Izvor: Wikipedija
Žlica vrhnja
Sir i vrhnje u britanskoj inačici

Vrhnje je mliječni proizvod.

Kod nehomogeniziranoga mlijeka, mliječna masnoća je manje gusta pa će s vremenom doći na vrh. Vrhnje se obire s vrha površine mlijeka (po tome je dobilo i ime). U industrijskoj proizvodnji vrhnja, ovaj proces se ubrzava pomoću centrifuga, koje se zovu separatori. U mnogim zemljama, vrhnje se prodaje u više razreda ovisno o ukupnom udjelu mliječne masti. U Hrvatskoj se obično prodaju vrhnja s 12, 20 i 30% mliječne masti. Vrhnje se može sušiti pa se dobije vrhnje u prahu za otpremu na udaljena tržišta.

Vrhnje obranoga mlijeka zove se i slatko vrhnje, kako bi se razlikovalo od vrhnja sirutke, koje je nusproizvod u proizvodnji sira. Vrhnje od sirutke ima manju količinu masnoća i više je slanoga okusa.[1]

Vrhnje dobiveno od krava, koje su zatvorene i od koza je bijele boje, a vrhnje dobiveno od krava koje su na ispaši, može biti žućkaste boje, zbog pigmenata koji potječu od biljaka koje jedu.

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  • vrhnja za šlag[2]
    • vrhnja životinjskog porijekla (slatko vrhnje)
    • biljna vrhnja (slatka biljna vrhnja (za šlag))
  • kiselo vrhnje
    • mileram
  • vrhnje za kuhanje
  • vrhnje za kavu

Izvori

[uredi | uredi kôd]