Vratar (utvrda)
Vratar je srednjovjekovna utvrda u blizini današnjeg naselja Borovci pored Metkovića. Nalazi se na brdu Gradina pored ceste Metković – Nova Sela – Vrgorac. Proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske.[1] Bila je dijelom ondašnje župe Luka.[2]
Utvrda je nepravilna peterokuta s većom kulom na sjeveru te manjom na zapadnu. Vanjski zid s istoka dug je oko 30 m, visok oko 2 m i debljine 1,15 – 1,35 m. Zidovi sa sjeverne i zapadne strane bolje su očuvani, a visoki su od četiri do pet metara. Velika kula (dimenzije 10 x 8,5 m) imala je ulaz s istočne strane i sastojala se od dviju prostorija. Maloj kuli (dimenzije 6 x 4 m) ulaz je s istoka. Obje su bile višekatnice. Na južnoj strani postojao je još jedan unutarnji zid kao ojačanje.[2]
Iako ne postoje nikakvi podatci, Vratar je vjerojatno podignut krajem 14. st. kad su Radivojevići, Juraj i Vučić, postali glavnim zakupnicima Drijeva. Prvi spomen Vratara datira 12. kolovoza 1434.: прьво градь Вратарь с владаниемь и з дрьжаниемь с правими мејами и котари (vojvoda Juraj Vojsalić vraća braći Jurjevićima-Radivojevićima-Vlatkovićima stare posjede). Nakon toga više je spomena iz povelja i arhiva: 1444.: Vratar castello con lo contato et ha una gran gabella de sale (Ugovor o savezu aragonsko-napuljskoga kralja Alfonsa V. i hercega Stjepana Vukčića Kosače), 1448.: Castrum Breta (Povelja rimskoga kralja Fridriha III. hercegu Stjepanu Vukčiću), 1452.: У нашемь граду Вратару (sklapanje saveza Dubrovčana i Radivojevića-Jurjevića-Vlatkovića protiv hercega Stjepana Vukčića), 1453.: Vratar (Pismo dubrovačkoga kneza Vladislavu, hercegovu sinu), 1454.: Civitate Vratar cum pertinentiis suis (Povelja aragonsko-napuljskoga kralja Alfonsa V. hercegu Stjepanu), 1466.: Johannis Humski perpetui comitis de Wrathar ac vayvode terre Humie et de Hliuna (titula Ivaniša Vlatkovića). Vratar je zabilježen i na zemljovidima početkom 16. st.: 1507. autor Marco Benventanus i 1513. autor Martin Waldseemüller.[2]
Prodor Turaka u Hercegovinu značio je i opasnost Vrataru. Prema M. Vegi i D. Mandiću Turci su zauzeli Vratar oko 1478. ali je moguće da su ga zauzeli 1472., godinu dana nakon turskoga osvajanja Počitelja, u isto vrijeme kad su Dubrovčani morali porušiti Brštanik nizvodno od Vratara.
- ↑ Borovci, Arheološko nalazište Vratar Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)
- ↑ a b c Radoslav Dodig: Grad Vratar i njegovi gospodari metkovic.hr (pristupljeno 5. ožujka 2017.)