Prijeđi na sadržaj

Vodenasta panjevčica

Izvor: Wikipedija
Vodenasta panjevčica
Sistematika
Carstvo:Gljive
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Psathyrellaceae
Rod:Psathyrella
Vrsta:P. piluliformis
(Bull.) P.D.Orton (1969.)
Dvojno ime
Psathyrella piluliformis
Sinonimi
Psathyrella hydrophila (Bull.) Maire (1937.)
Baze podataka

Vodenasta panjevčica ili vodenasta slabunjavka (lat. Psathyrella piluliformis) je jestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).

Klobuk vodenaste panjevčice je širok od 2 do 5 centimetara, širok, najprije konveksan ili polukuglast, zatim slabo raširen i lagano tupo ispupčen, slabo mesnat, gladak i malo naboran; vlažan je, što mu je posebna odlika; po vlažnom vremenu naročito dolazi do izražaja vodenast i proziran obruč tamnosmeđe boje: na sredini osobito dolazi so izražaja jasno razgraničen disl oker boje, rub je često brazdasto narebran s ostacima nitastog bijelog zastorka.

Listići su gusti, u pazušcu stručka zaokruženi, na oštrici posjeduju sitne kapljice vode od prljavosmeđe do čokoladne boje, oštrica je uvijek svjetlija.

Stručak je visok od 5 do 12 centimetara, cilindričan, ponekad zavinut ili vijugav, cjevasto šupalj, bjelkast, nježno i prirašteno vlaknast, na dnu može biti brazdast i injasto maljav.

Meso je u klobuku blijedosmeđe, u stručku bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Spore su ovalno eliptične, glatke, u masi su purpurnosmeđe, pod mikroskopom smeđe, 5 -7 x 3 - 4 μm.

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Ljeto i u jesen busenasto raste s bezbroj klobučića u vlažnim šumama oko panjeva i na otpalu lišću.

Upotrebljivost

[uredi | uredi kôd]

Vodenasta panjevčica je jestiva. Zanimljiv je podatak da poput inzulina smanjuje šećer u krvi.[1]

Sličnosti

[uredi | uredi kôd]

Ova prekrasna gljiva raste najradije busenasto oko starih panjeva različitog drveća. Ako samo pazite na bjelkast stručak te vodenasto proziran rub klobuka s ostacima nitastog bijelog zastorka, ne možete je zamijeniti za neku nejestivu gljivu. U nekim najnovijim knjigama možete pronaći podatak da nije jestiva, ali iz iskustva možemo reći da je sasvim dobra, naravno, dok je mlada.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Psathyrella piluliformis
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Psathyrella piluliformis