Veliko Rujno
Veliko Rujno je planinska visoravan na Velebitu, na oko 900 m nadmorske visine. Na visoravni je utvrđen stari kopneni put nastao u prapovijesnom dobu koji je povezivao Primorje s Likom,[1][2] a dom je i dvjema prapovijesnim speleološkim nalazištima: pećini Samograd i pećini pod Bojincem.[3]
Na Velikom je Rujnu arheološko nalazište na kojemu su pronađeni suhozidni temelji i detalji vjerojatno drvenih kuća, po gradnji sličnim prapovijesnim kućama s obale Hrvatske. U samim kućama pronađena su ognjišta, krhotine posuda i druge keramike koja se datirala u kasno brončano doba. Vjeruje se da je taj lokalitet bio tržište u brončanom i željeznom dobu.[4] Osim toga, lokalitet se smatra najvećim kraškim poljem na Velebitu.[5]
Veliko je Rujno također mjesto prvog pronalaska vrste kornjaša Sericoda quadripunctata u Hrvatskoj 2009. godine, a za vrstu je predložena klasifikacija NT (Near Threatened, »blizu ugroženosti«).[6]
Godine 1930. don Ante Adžija podiže predromaničku[7] crkvicu Velike Gospe na mjestu istoimene, starije suhozidane crkvice.[8]
- ↑ Faber 2000., str. 17.
- ↑ Dubolnić 2006., str. 4–5, 27.
- ↑ Dubolnić 2006., str. 9.
- ↑ Faber 2000., str. 21, 24–25.
- ↑ Dubolnić 2006., str. 15.
- ↑ Vujčić-Karlo, Snježana; Lukač, Gordan; Brigić, Andreja. 30. lipnja 2013. Prvi nalaz vrste Sericoda quadripunctata (De Geer, 1774) (Coleoptera, Carabidae) u Hrvatskoj. Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici (engleski)
- ↑ Dubolnić 2006., str. 2.
- ↑ Trošelj, Mirjana. 2017. Don Ante Adžija – zaboravljeni starogradskopaklenički velikan. Senjski zbornik. 44: 349
- Faber, Aleksandra. 2. listopada 2000. ŽIVOT NA VELEBITSKOJ VISORAVNI U PRETPOVIJESNO DOBA Veliko Rujno. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu. 27: 15–44. Prenosi Hrčak.
- Dubolnić, Martina. 5. rujna 2006. Prapovijesna nalazišta na području Starigrada Paklenice. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 48: 1–55. Prenosi Hrčak.
