Prijeđi na sadržaj

Uzunada

Koordinate: 38°30′10″N 26°43′09″E / 38.502863°N 26.719145°E / 38.502863; 26.719145
Izvor: Wikipedija
Uzunada
Otok
Zemljovid poluotoka Urla-Karaburun-Çeşme na zapadnom kraju Turske. Otok Uzunada je lijevo od oznake Izmirski zaljev (İzmir Gulf).
Položaj
Koordinate38°30′10″N 26°43′09″E / 38.502863°N 26.719145°E / 38.502863; 26.719145
Država
Fizikalne osobine
Površina16.8 km2
Duljina10.5 km
Uzunada na zemljovidu Turske
Uzunada
Uzunada
Uzunada na zemljovidu Turske
Zemljovid

Uzunada ili Uzun ada (doslovno "dugi otok") je otok smješten na ulazu u Izmirski zaljev, u Egejskom moru, na zapadnoj obali Turske. Njegova površina je 26.8 km2.[1]

Nalazi se između poluotoka Karaburun na zapadu i okruga Foça na istoku. Proteže se u duljini od 9 km u smjeru sjever-jug. To je četvrti po veličini turski otok i treći po veličini u Egejskom moru.[1]

Otok je nazvan mnogim imenima. Njegovo starogrčko ime bilo je Drymoussa (Δρυμούσσα), a poznato je i pod kasnijim grčkim imenima Makronisi ("dugi otok") ili Englezonisi ("otok Engleza"),[2][3] no vjerojatnije je da je to ime potječe od riječi Enclazomenisi iz antičkog grada Klazomene na suprotnoj obali. Na njegovom jugu je nekoliko manjih otočića, uključujući Yassıcu. Također se naziva "otok Chustan" (ili Keustan).[4]

"Uzunada" je također ime nekoliko drugih, manjih otočića duž turske obale Egejskog mora.[3] Uzunada je trenutno vojno područje i na njoj nije dotvoljeno naseljavanje.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Marka izdana za vrijeme britanske okupacije Uzunade, 1916.

Tukidid ukratko spominje Drymoussa kao mjesto gdje su neki brodovi spartanskog navarha Astioha ostali osam dana tijekom razdoblja jakih vjetrova u 20. godini Peloponeskog rata.[5]

Nakon sklapanja Apamejskog mira 188. pr. Kr., otok je dodijeljen gradu Klazomeni.[6][7][8]

Unatoč tvrdnjama o vlasništvu engleske obitelji koja datira iz sredine 19. stoljeća, do 1914. godine na otoku je živjelo oko 2000 osmanskih Grka.[9]

Tijekom Prvog svjetskog rata, britanska sredozemna flota okupirala je otok (koji se naziva "Chustan") 1916., gdje su također izdali neke rijetke marke.[10][11]

Nakon razmjene stanovništva između Grčke i Turske, većina bivših stanovnika otoka naselila se u Nea Ionia u Magneziji.[12]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Turkey’s Statistical Yearbook 2013 (PDF) (turski i engleski). Turkish Statistical Institute. 2014. str. 7
  2. (16 Nov 2012). UZUNADA KİMİN?, Yeni Asır (article in Turkish re island ownership, notes prior name of "Englezonisi (İngilizlerin adası)")
  3. a b US GeoNames database
  4. Mediterranean Pilot, Volume 4, pp. 191-92 (4th ed. 1908)
  5. Thucydides, 8.31Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2019. (Wayback Machine) (" He was himself carried to Phocaea and Cymè, and the remainder of the fleet put into the islands, Marathussa, Pelè, and Drymussa, which lie off Clazomenae. There, being detained eight days by the weather, they spoiled and destroyed part of the property of the Clazomenians which had been deposited in the islands")
  6. A Dictionary of Greek and Roman Geography, Volume 1, p. 632 (1872)
  7. Pinkerton, John. A general collection of ... voyages and travels, Vol. X, p. 653 (1811)
  8. Bowyer, W. A Description of the East and Some Other Countries, Vol. 2, Part 2, p. 41 (1745)
  9. Turkish Island Romance, Akaroa Mail and Banks Peninsula Advertiser, Volume LI, Issue 5241, 10 December 1926, Page 1 (reprinted from The London Times)
  10. Stamp Collectors will be Kept Busy, The Tomahawk (date?)
  11. SMALL ISLANDS IN THE NEAR EAST, PHILATELIC EXPERTS, Retrieved 22 May 2015
  12. Εγγλεζονήσι, πολιτιστικός σύλλογος Νέας Ιωνίας Μαγνησίας. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2013. Pristupljeno 12. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]