Uljanik (otok)
| Uljanik | |
|---|---|
| Otok | |
 Pogled na Uljanik i Pulski zaljev | |
Uljanik ↑ | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°52′24″N 13°50′12″E / 44.87333°N 13.83667°E |
| Smještaj | Jadransko more, Puljski zaljev |
| Država | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,123233 km2[1][2] |
| Duljina obale | 1,969 km[1] |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Uljanik Uljanik na zemljovidu Istarske županije  | |
Uljanik (tal. Scoglio Olivi, njem. Oliven Insel) je jedan od otoka smješten u pulskom zaljevu. Ime je dobio po maslinama ili ulikama koje su rasle na njemu. Od svih maslina preostala je samo jedna[nedostaje izvor][3] koja se nalazi u središtu otoka okružena objektima brodogradilišta Uljanik čiji se glavni pogoni nalaze upravo na samom otoku.
Površina otoka je 123.233 m2,[1][2] duljina obalne crte 1969 m,[1] a visina 2 metra (sa zgradama 8m).[2]
Talijanski renesansni geograf, liječnik i pisac Giuseppe Rosaccio u svom izolaru "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" spominje otoke Pulskog zaljeva. Izričito navodi da u pulskoj luci postoji 6 otoka ne spominjući njihova imena. Iako je ovaj broj upitan, jer drugi izvori najčešće spominju četiri otoka, Rosaccio sigurno govori o Sv. Andriji (Scoglio Santo Andrea), te današnjim poluotocima - Uljaniku (Scoglio Olivi), Sv. Katarini (Scoglio Santa Catarina), Sv. Petru (Scoglio San Pietro) i Sv. Ivanu.
Otok Uljanik uz otoke Sv. Andrija i Sv. Katarina dijeli pulski zaljev u dva manja bazena. Unutarnji je bazen za vrijeme austrijske uprave nad Pulom bio podijeljen velikim Maslinovim otokom na ratnu luku (Kriegshafen), koja je ležala južnije, i na komercijalnu luku (Handelshafen) koja je ležala sjevernije.
Uljanik je povezan s obalom mostom preko kojeg prolazi željeznička pruga. Na otoku se nalazi pristanište te suhi i mokri dokovi. Ovdje su se od 1884. do 1916. nalazile dvije austrougarske baterije koje su uništene u bombardiranju u Prvom svjetskom ratu.
Roksolani su bili narod skitsko-iranskog podrijetla. Njihov vođa Rasparagan ratovao je s Rimljanima, a 118. godine doživio je u ovom sukobu poraz. Rimljani su ga zarobili i osudili na trajno izgnanstvo na otočić Uljanik kraj Pule.
Rasparagan je živio na Uljaniku sa svojom obitelji, sa sinom i s njegovom obitelji. Na Uljaniku su i pokopani. U 19. stoljeću otkriveno je na Uljaniku mjesto ukopa i ostaci sarkofaga. Bočna ploča sarkofaga izložena je u Puli u Arheološkom muzeju Istre.
- ↑ a b c d Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32
- ↑ a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ Uljanikovih 160 godina. Uljanik. 8. prosinca 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2023. Pristupljeno 6. veljače 2023.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Uljanik (otok) |