Trpanj
| Trpanj | |
|---|---|
 grb | |
 Trpanj | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik | Jakša Franković |
| Naselja | 4 općinska naselja |
| Površina | 35,6 km2 [1] |
| Površina središta | 5,2 km2 |
| Koordinate | 43°01′N 17°16′E / 43.01°N 17.27°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 683 [2] |
| – gustoća | 19 st./km2 |
| Urbano | 594 |
| – gustoća | 114 st./km2 |
| Odredišna pošta | 20240 Trpanj [3] |
| Stranica | trpanj |
  Trpanj Trpanj na zemljovidu Hrvatske | |
Trpanj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Trpanjska općina obuhvaća 4 naselja (stanje 2006.), to su: Donja Vrućica, Duba Pelješka, Gornja Vrućica i Trpanj.
Područje Trpnja ima sve osobine sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske zapreke neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Trpanj ima 871 stanovnika, a samo naselje 707.[4]
| broj stanovnika | 1427 | 1450 | 1474 | 1476 | 1318 | 1275 | 1305 | 1281 | 1115 | 1151 | 1203 | 1090 | 1047 | 871 | 871 | 721 | 683 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 696 | 723 | 769 | 748 | 717 | 649 | 645 | 649 | 582 | 612 | 652 | 623 | 676 | 660 | 707 | 598 | 594 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Kontinuitet življenja na ovom prostoru možemo pratiti još od prapovijesti do danas.
Tako su na padinama brežuljka Gradine koji dominira pristaništem, nađeni primjerci prapovijesne keramike prostoručne izrade koji, uz tragove suhozidina, ukazuju da je tu bilo pretpovijesno naselje gradinskog tipa. I na brežuljku sv. Roka nalazimo prapovijesne tragove na kojima je kasnije sazidana crkva. Na trpanjskoj obali rimski osvajači zatekli su naselje ilirskih Plerejaca na padinama Gradine, a na vrhu tog brežuljka, u kasnoj antici, početkom VI. stoljeća, kada Goti vladaju rimskom pokrajinom Dalmacijom, Bizantski car Justinijan vodi borbu za ponovno osvajanje obale, te da bi osigurao pomorski put uz hrvatsku obalu podiže niz utvrda kao i trpanjsku Gradinu.[5]
Trpanj je prednjačio u emancipiranju hrvatskog jezika u podijeljenoj hrvatskoj zemlji. U Kraljevini Dalmaciji, nakon što je uveden propis kojim je hrvatski postao službeni umjesto talijanskog, uveli su hrvatski kao isključivo jedini jezik kojim će se služiti u svim poslovima. Odluku su donijeli na prijedlog veletrgovca u Aleksandriji, inače svog mještanina, Ive Cibilića. Također su odlučili da će odbiti svakog klijenta, ako ne bude u trgovini komunicirao s njima hrvatski. Reakcija je izazvala bijes manjinskih autonomaša. U listu Il Dalmati satiričnom pjesmom pokudili su Trpanjce, nazvazvši ih mješancima latinske mazge i egipatske magarice[6] (usporedi ime kluba "Faraon").
Turizam i poljodjelstvo.
- Ivo Baća, hrv. liječnik, jedan od vodećih europskih kirurga
- Ena Begović, hrv. filmska i kazališna glumica
- Mia Begović, hrv. filmska i kazališna glumica
- Antun Ferri, hrv. liječnik[7]
- Juraj Ferri, hrv. političar i pravnik, hrv. preporoditelj
- Frano Glavina, hrv. povjesničar
- Stjepan Ilijić, hrv. književnik, učitelj u trpanjskoj osnovnoj školi[8]
- Šime Mihaljević, učitelj u trpanjskoj osnovnoj školi[8]
Poznate osobe koje su pohađale trpanjsku osnovnu školu bili su:[8] znastvenici dr. Ivo Belin, dr. Frano Glavina, Martin Glavina, dr. Arijana Miljak, dr. Mladen Montana, dr.Stjepan Ivanišević, književnici Dinko Fabris i Nedjeljko Subotić, istaknuti liječnici dr. Ivo Baća, dr. Mato Begović, dr. Stijepo Benić, dr. Baldo Dragojević, dr. Rafo Ferri, dramski umjetnici Ena Begović, Mia Begović, Ivan Brkić, Ante Šoljak, te dr. Jure Ferri, Ivo Ferenca, Ivo Ivetta i drugi.
Trpanj, kao staro mjesto, u svojoj dugoj povijesti ima znamenitu kulturnu baštinu od kasnoantičke utvrde Gradine do crkava, kapelica i spomenika.[9]
- Gradina
- crkva sv. Petra i Pavla
- crkva Gospe od Karmela
- crkvica sv. Antuna
- crkva sv. Roka
- crkva sv. Nikole
- kip Velike Gospe - Zvijezde Mora, postavljen na lukobran 1938.[10]
- osnovna škola Trpanj
- Nogometni Klub Faraon Osnovan je 1919. god.
- vaterpolski klub "Trpanj"
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ DZS 2001.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2011. Pristupljeno 13. lipnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Damir Šarac: Hrvatski jezik u Trpnju 1893., Dalmacija nekad..., Slobodna Dalmacija, 23. rujna 2017., str. 2.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Belicza, Biserka; Vučak, Ivica: Dr. Antun Ferri i dr. Rafo Ferri , Zbornik radova Zaslužni splitski liječnici u prošlosti od 1946.do 1975.godine / Kraljević, Ljubomir (ed). - Split : Hrvatski liječnički zbor - Podružnica Split , 1999. 51-78.
- ↑ a b c OŠ Trpanj O povijesti škole, skole.hr (pristupljeno 27. listopada 2015.)
- ↑ http://www.tzo-trpanj.hr/hr/spomenici-kulture-lokaliteti-vrijedni-posjeta.html
- ↑ MojTV Zvijezda mora (2005), emisija pučke i predajne kulture (pristupljeno 29. listopada 2015.)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trpanj |
| |||||