Prijeđi na sadržaj

Tor (Jelsa)

Koordinate: 43°08′54″N 16°41′49″E / 43.148382°N 16.696863°E / 43.148382; 16.696863 (WD)
Izvor: Wikipedija
Tor
Pogled sa zapada
Unutrašnjost kule
Položaj
Koordinate43°08′54″N 16°41′49″E / 43.148382°N 16.696863°E / 43.148382; 16.696863 (WD)
Lokacijajužno od Jelse, otok Hvar
Država
Nadm. visinaoko 180 m
Dimenzije
Dužina60.2 m
Širina7,2 m
Povijest
Datacijaod kasnog brončanog doba do 3. st. pr. Kr.
KultureIliri
Materijalkamen
Arheologija
ArheoloziRichard Francis Burton
Pristup javnostislobodan pristup
Tor na zemljovidu otoka Hvara
Tor
Tor
Tor na zemljovidu otoka Hvara
Zemljovid

Registar kulturnih dobara RH
Pravni statusZaštićeno kulturno dobro
VrstaArheologija
KlasifikacijaKopnena arheološka zona/nalazište
Reg. brojZ-7416

Kula Tor predstavlja ostatke ilirske kule građene u tehnici suhozida.[1]

Smještaj

[uredi | uredi kôd]

Tor se nalazi brijegu jugoistočno od Jelse (n.v. oko 180 m) koji se nadovezuje na središnji gorski lanac otoka. Prilazni put se nalazi na sjevernoj strani. Prilaz kuli je moguć i s istoka stazom koja se odvaja od starog puta što vodi iz Jelse prema istočnoj strani otoka.

Kula i gradinski bedem, pogled s istoka
Pogled sa sjevera

Na istaknutom grebenu jugoistočno od Jelse nalazi se prapovijesna gradina Tor s helenističkom četverokutnom kulom sagrađenom od velikih kamenih blokova. Vrh brijega i kulu okružuje gradinski bedem koji je u vrijeme gradnje kule bilo presječen po dužini te je potom obzidan velikim neobrađenim kamenim blokovima. Inače prapovijesni bedem je štitio vrh gradine, na mjestu njegova spoja uz južni otočni lanac s kojega je pristup bio nemoguć. Gradinsko naselje nalazilo se na sjevernim obroncima gradine, a brojni površinski nalazi ukazuju na kontinutet života kroz duži vremenski period. Lokalitet je datiran u period od kasnog brončanog doba (5. st. pr. Kr.) do 3. st. pr. Kr.[1]

Uz Tor se može vezati ime Richarda Francisa Burtona koji je sudjelovao u istraživanju Nila i otkrio jezero Tanganjika. Burton je Hvar posjetio 1874. kada se uspeo i na Tor, opisao ga a njegove zidove nacrtao je Načelnik Jelse kap. Niko vit. Duboković jer je Burtona omela kiša.(vidi skicu)[2]

Kula je sagrađena na ravnom vrhu brijega vjerojatno u vrijeme uspona Ilirskog kraljevstva u 3. st. pr. Kr.

Pogled s Tora na Jelsu

Podignuta je na mjestu prapovijesne gradine koja je nadgledala jelšansku luku i ravnicu. Građena je od velikih “ciklopskih“ kamenih blokova. Gotovo je pravilnog kvadratnog oblika dimenzija 7,2 x 60,2 m. Ispod kule, na sjevernoj strani brijega, stajale su prapovijesne nastambe.

Uz kulu se nalazi kameni nasip (bedem) stariji od same kule, a štiti najugroženiju stranu gradine. Pretpostavlja se da su kula i gradina napušteni nakon pobjede Rimljana nad Ilirima u Drugom ilirskom ratu 219. pr. Kr. i njihovog osvajanja otoka.

Zaštita

[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom Z-7416 zavedena je pod vrstom "arheologija", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "kopnena arheološka zona/nalazište".[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Utvrda Tor Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 18. siječnja 2023.
  2. Niko Duboković NadaliniArhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2012. (Wayback Machine) Jelsa i sir Richard Francis Burton (1821-1890)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tor (Jelsa)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.