Tone Kujundžić
| Tone (Tona, Antonija) Kujundžić | |
| Rođenje | 2. listopada 1914., Tavankut |
|---|---|
| Smrt | 3. travnja 1996. |
| Uzrok smrti | artritis |
| Etnicitet | Hrvatica |
| Obrazovanje | Tavankut, Subotica |
| Zanimanje | pjesnikinja |
| Titula | 4. predsjednica Subotičkoga križarskog sestrinstva „Bunjevka” |
| Mandat | 1935. – 6. travnja 1941.[1] |
| Prethodnik | Ilka Dulić[1] |
| Nasljednik | ogranak ugašen |
| Vjera | katoličanstvo |
| Roditelji | Ilija i Marija Kujundžić |
| Portal o životopisima | |
Tone (Tona, Antonija) Kujundžić (Tavankut, 2. listopada 1914. – 3. travnja 1996.), bila je hrvatska bačka pjesnikinja, katolička djelatnica, članica Križarskog pokreta i pokretačica katoličkih društava na području Bačke.[2]
Rođena je 2. listopada 1914. u Kujundžićevom šoru u Tavankutu.[3] Potječe iz plemićke obitelji Kujundžić.[2] Otac Ilija nije ju nikada vidio jer je poginuo u Prvome svjetskom ratu oko Lavova (u Galiciji)[4], trinaest dana nakon njezina rođenja.[3] Majka Marija potjecala je iz obitelji Tikvicki.[3] Bila je peto, ujedno i najmlađe dijete u obitelji.[3] Osnovno obrazovanje započinje u Tavankutu, a od preseljenja u Suboticu nastavlja naobrazbu u samostanu Sestara Naše Gospe, u kojemu je završila jedan razred građanske škole.[3] Vezenje je učila kod Kriste Šokčić.[3] Najstarija sestra Janja otišla je u kontemplativnu zajednicu sestara magdalenki u Studenice kod Maribora i postala sestra Mathildis[5], a ostale dvije u Družbu sestara Naše Gospe.[6] Tone se s petnaest godina učlanila u Marijinu kongregaciju Bezgrješnog začeća sa sjedištem u Subotici.[6] Svirala je harmoniku.[7]
Tijekom priprema za Prvi biskupijski euharistijski kongres 1931. u Subotici, koji je pokrenuo biskup Lajčo Budanović, Mara i Kata Čović te Krista i Vita Križanović upoznaju ju s Križarskim pokretom.[8] Dana 22. srpnja 1930. postaje članicom Križarskoga sestrinstva grada Subotice, koje od 1935. nosi ime „Bunjevka”.[9] Bila je četvrta, ujedno i posljednja predsjednica sestrinstva, od 1935. do njezina ukinuća 1941.[8] Sestrinstvo je održavalo predavanja, radionice, tečajeve, proslave svetkovine Krista Kralja, Merzova dana, Majčina dana i Papina dana.[7] Sestrinstvo je 1937. održalo duhovne vježbe za žensku mladež u Subotici pod vodstvom Tomislava Poglajena[10] te suorganiziralo proslave Omladinskog dana u Srijemskim Karlovcima (1939.) i Somboru (15. rujna 1940.)[11] Nadalje, sestrinstvo je održalo svečanosti u spomen pape Pia XI. (1939.) i Alekse Kokića (1940.)[7] Tijekom proslave desetgodišnjice biskupskog ređenja Lajče Budanovića na svetkovinu Krista Kralja, 31. listopada 1937., počinje osjećati prve simptome reumatična artritisa, koji će ju pratiti do smrti 1996.[12] O svršetku rada sestrinstva u jeku Drugoga svjetskog rata napisala je u Subotici 1984.:[13]
»Krajem godine 1940. 15. rujna omladinska društva cijele Bačke proslavila su svoj Omladinski dan u Somboru. Zadnji naš dan bilo je Kulturno veče 4. travnja 1941. godine. A to je ujedno bio i kraj našeg rada. I nesvjesno smo jedni druge na rastanku pozdravljali: Do viđenja poslije rata! Tako je i bilo.«Sestrinstvo je za svojega djelovanja surađivalo s Franjom Šeperom, don Antom Radićem, paterom Tomislavom Poglajenom, Maricom Stanković i inima.[14]
Ulaskom Bačke u sastav Autonomne Pokrajine Vojvodine, Komunistička partija Jugoslavije svrstava ju među tzv. kulake i oduzima 23 jutra zemlje i kuću.[15] 1947. bila je optužena za „suradnju s okupatorom” i zatvorena.[4][16] Zbog narušena zdravlja 1948. provela je i mjesec dana u toplicama u Hrvatskome zagorju.[16] 1949. ponovno je uhićena sa sestrom i majkom i optužena za „špekulaciju”, a obitelji je oduzeta cjelokupna imovina.[4] Na Badnjak 1949. s majkom i sestrom premještena je iz subotičkoga u petrovaradinski zatvor[4], iz kojega su puštene kući početkom ožujka 1950.[17]
Tonina pisana ostavština upućuje na to da je u knjižnici subotičkoga sestrinstva posudila i bilješkama popratila 243 naslova, čitajući Šenou, Deželića, Kuparea, Andrića, Košutić, Budaka, Turgenjeva, Tolstoja, Tagorea, Sienkiewicza, Cronina, Delya, Greya, Shakespearea i ine.[18] Jednu od prvih pjesama, Tvoj mir, Kriste, nam daj, piše u vrijeme ulaska njemačkih i mađarskih snaga u Suboticu u travnju 1941.[19] Pjesme, članke i uspomene objavljivala je u Subotičkoj Danici (1984. – 1995.) i Bačkom klasju (od 1978.).[4][20] Surađivala je i prijateljevala s Josipom Andrićem, pjesnikinjom Mirom Preisler, don Žarkom Brzićem, prof. Tvrtkom Čubelićem, Antom Sekulićem, nizom subotičkih intelektualaca (Belom Gabrićem, Ivom Prčićem, Ivanom Malagurskim-Tanarom, Matijom Evetovićem), redovnicama iz Družbe sestara Naše Gospe i Družbe sestara Kćeri milosrđa.[21] Prigodom osnutka Katoličkoga instituta "Ivan Antunović" 1989. postaje njegovim počasnim članom.[4]
- Krmpotić, Lazar Ivan. 2003. Život i djelo Tone Kujundžić, uzorne Križarice iz Bačke. Veliko križarsko sestrinstvo. Zagreb. ISBN 953-96320-5-6
- Rajković, Branka. 2004. Iskušenja i patnjje Tone Kujundžić. Klasje naših ravni (3–4). Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2021. Pristupljeno 7. veljače 2012.
- ↑ a b Krmpotić 2003, str. 19.
- ↑ a b Krmpotić 2003, str. 7.
- ↑ a b c d e f Krmpotić 2003, str. 8.
- ↑ a b c d e f Zaslužni i uzorni duhovni velikan Hrvatska riječ. Objavljeno 30. siječnja 2004.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 31.
- ↑ a b Krmpotić 2003, str. 9.
- ↑ a b c Krmpotić 2003, str. 18.
- ↑ a b Krmpotić 2003, str. 11.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 12.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 16.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 17.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 22.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 24.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 23.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 33.
- ↑ a b Krmpotić 2003, str. 34.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 38.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 15.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 30.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 40.
- ↑ Krmpotić 2003, str. 45.
- Bara, Mario: Hrvati u Vojvodini Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2011. (Wayback Machine)
- Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak matica.hr. Matica hrvatska. Objavljeno 1. siječnja 2004. Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2021. (Wayback Machine)