Tolisa (Orašje, BiH)
| Tolisa | |
|---|---|
 Franjevački samostan i crkva | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Posavska županija |
| Općina/Grad | Orašje |
| Koordinate | 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 2.731 |
 | |
  Tolisa Tolisa na zemljovidu BiH | |
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Tolisa je mjesto na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u Posavini. Dobila je ime po istoimenoj rijeci Tolisi, koja je proticala pored starog mjesta gdje je selo bilo smješteno. Ime Tolisa (Terra Tolis) prvi put spominje se u 13. stoljeću (1244. godine), u darovnici ugarskog kralja Bele IV., a obuhvaćala je područje oko rijeke Tolise.[1]
Tolisa leži na rijeci Savi, preko nje graniči s teritorijom općine Štitar, na zapadu s općinom Domaljevac-Šamac dok na ostalim stranama dijeli granicu s ostalim selima općine Orašje
| Štitar, Domaljevac | Štitar | Štitar, Donja Mahala |
| Domaljevac | .svg)
|
Donja Mahala |
| Bukova Greda | Matići, Kostrč | Kostrč |
U Tolisi je otvorena prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini i to davne 1823. godine, koju je podigao tadašnji župnik fra Ilija Starčević. Prvi učitelj bio je Ilija Boričić iz Slavonije.
U Tolisi, na lokalitetu zvanom Raščica (razmeđe između mjesta Tolisa, Kostrč i Donja Mahala) nalazi se prostorno najveća katolička crkva u Bosni i Hercegovini (sa tornjevima visoka 56 m), franjevačka crkva i samostan Uznesenja BDM, čija je gradnja započela za otomanske vlasti 1864., a završena 1881. godine pod upravom fra. Martina Nedića.[2]
Tolisa je poznato marijansko svetište koja se pohodi na blagdan Velike Gospe.
| Tolisa | |||||||
| godina popisa | 2013 | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 2717 (99,49 %) | 3274 (98,43 %) | 3155 (98,50 %) | 2980 (99,10 %) | |||
| Srbi | 4 (0,15 %) | 15 (0,45 %) | 7 (0,21 %) | 18 (0,59 %) | |||
| Muslimani | 1 (0,01 %) | 3 (0,09 %) | 1 (0,03 %) | 1 (0,03 %) | |||
| Jugoslaveni | 0 (0,00 %) | 20 (0,60 %) | 31 (0,96 %) | 4 (0,13 %) | |||
| ostali i nepoznato | 9 (0,03 %) | 14 (0,42 %) | 9 (0,28 %) | 4 (0,13%) | |||
| ukupno | 2731 | 3326 | 3203 | 3007 | |||
- Književnici iz Tolise:
- fra Martin Nedić (Tolisa, 1810. – 1895.); Djela: Razgovor koga vile ilirkinje imadoshe u pramalitje 1835., epska pjesma, Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvietova, pjesme, Život fra Mariana Šunjića, ep, Ratovanja slovinskog naroda protiv Turcima, ep, Stanje redodržave Bosne Srebrene poslije pada Kraljevstva Bosanskoga pak do okupacije, povijesno djelo itd.
- fra Bono Nedić (Tolisa, 1841. – 1903.); Djela: Dva zarobljenika, pripovijest, Razni doživljaji prošlosti, autobiografija, Uputstvo za gajenje šljiva, priručnik, Kratka poviet crkve i samostana toliškog, povijesno djelo
- Ivo Nedić Mikić (Tolisa, 1899. – 1965.); Djela: Nedićka, ep
- Ambro Marošević (Tolisa, 1949. – Beograd, 1987.); Djela: Olovke za večeru, pjesme, Svakodnevne balade, pjesme, Puklo je pred očima, pjesme
- Marko Vukić Skejo (Tolisa, 1949. – Zadar, 2006.); Djela: Ratni posavski motivi, pjesme, Terra Tolis na vjetrometinama života, pjesme, Nek' zvone zvona, pjesme
- Marko Oršolić (Tolisa, 1965.); Djela: On, pjesme
- Tunja Oršolić Makarić (Tolisa, 1954.); Djela: Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, pjesme, Uspomene drage, pjesme
- Ivo Nedić – Oda Tolisi, pjesme i poeme, zbirka poema "Posavski motivi" (grupa autora)
- Mato Nedić (Tolisa, 1971.); Djela: Bijeg, pripovijetke, Godina stradanja, roman, Pomrčina Sunca, kratke priče, Svršetak početka, pjesnička proza, Govor gradova, putopisne crtice, Ljudske priče, pripovijetke, Pater Martinus, romansirana biografija fra Martina Nedića, Svjetlosni negogledi, pjesnička proza
- Slikari iz Tolise:
- Marko Pejić
- fra Pejo Oršolić
- Glazbenici iz Tolise:
- Slavko Nedić
- fra Joso Oršolić
- Antun Tunja Oršolić
- Tunja Oršolić Makarić
- Mario Oršolić – Makarić
- Drago Oršolić – Drale
- Dani Tolise
- KUD Kralj Tomislav
- Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne
- Zaklada "Terra Tolis"
- ↑ Forum Terra Tolise - Terra Tolis. web.archive.org. 17. prosinca 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. old.kons.gov.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2024.
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Franjevački samostan u Tolisi |
| |||||