Naslov albuma čini riječ koja je u engleski jezik ušla preko francuskoga, a starogrčkog je podrijetla i znači „morski” ili „od mora”; skupina ju je izabrala zato što je napisala pjesme koje se odnose na vodu i more.[8] U skladu s tim, to je prvi Ensiferumov album sa sveobuhvatnom temom.
Na uratku je radio producent Janne Joutsenniemi, koji je prethodno radio sa skupinom kad je snimala albume Victory Songs (2007.) i From Afar (2009.).[8] Omot albuma, kao što je bio slučaj i na prethodnim dvama albumima, ilustrirao je Gyula Havancsák.
Dobio je pozitivne recenzije. U osvrtu za Blabbermouth Dom Lawson dao mu je osam i pol boda od njih deset izjavivši da „se ne razlikuje previše od prijašnjih (...) albuma”, ali da „definitivno potvrđuje kako je taj sastav svakako dostojan položaja na vrhu europskog metala”.[9] Manus Hopkins dao mu je osam bodova od njih deset u recenziji za Exclaim! opisavši ga „strašnim albumom” i izjavivši da svaku pjesmu obilježava „mnogo pamtljivih glazbenih dionica”.[11] Darjan Koprivnikar dao mu je osam i pol boda od njih deset pišući za Perun.hr i zaključio je da su se članovi skupine „vratili na pravi kolosjek [sic!]” i „zaplovili po nove pobjede”.[13]
Pišući za Metal Hammer, Holly Wright dala mu je tri i pol zvjezdice od njih pet istaknuvši da na uratku „ima dovoljno dobrih stvari koje će privući i puriste (koji slušaju samo prva dva albuma)”.[12] Jednaku mu je ocjenu dao i Robert Davis u recenziji za Sputnikmusic zaključivši da pjesme zvuče „jednostavno”, ali da su ipak „pamtljivi komadići power metala nadahnuta narodnom glazbom”.[14]
[12]