Tetima (Tuzla, BiH)
| Tetima | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Županija Soli |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Visina | 508 m m |
| Koordinate | 44°35′03″N 18°44′59″E / 44.5841°N 18.7496°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 313 |
| Poštanski broj | 75208 Gornja Tuzla |
 | |
  Tetima Tetima na zemljovidu BiH | |
Tetima je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Nalazi se na istočnom dijelu Grada Tuzle, na obroncima Majevice,[1] između gornjeg toka Kosačke rijeke i Jale.
Rudnik Tetima projektiran je 1980-ih.[2] 1987. godine kapela sv. Ive uklonjena je sa svoje stare lokacije i na njenom je mjestu danas veliki križ.
Zadnjeg tjedna travnja 2013. učenici KŠC "Sv. Franjo" Opća gimnazija Tuzla izveli su ekološku akciju. Radi sanacije klizišta i rekultiviranja tla, pošumili su područje Rudnika soli Tetima sadnjom 1500 sadnica bagrema.[3]
Zbog krize u opskrbi plinom u cijeloj Europi zime 2015. i 2016., zbog ruskih sankcija, te zahtjeva EU da BiH mora imati četveromjesečnu opskrbu plinom, tvrtka BH Gas je ponovila svoj prijedlog, za čiju je sprovedbu još 1988. i 2001. napravila stručne studije, da se plin uskladišti u rudnicima soli u Tetimi. Pri projektiranju samog rudnika Tetime 1980-ih ostavilo se mogućnost za skladištenja plina.[2] Skladištilo bi se u bušotinama iz kojih je prestalo crpljenje soli. Bušotine su promjera 70 metara, visine oko 100 metara i nalaze se na dubini od oko pola kilometra pod zemljom Pristaše korištenja napuštenih rudnika kao skladišta plina pravdaju time što je u BiH vrlo nepovoljna struktura potrošnje plina zato što je stanovništvo većinski potrošač pa su velike oscilacije u količini potrošenog plina između ljetnog i zimskog razdoblja. Pristaše rudnika kao plinskih skladišta tvrde da bi ta skladišta dovela i do ujednačavanja potrošnje tijekom cijele godine, pa bi se zimi jednim dijelom koristio plin kojeg isporučuje Rusija, a ostatak bi se u distribucijsku mrežu puštao iz skladišta, aljeti bi se skladišta dopunjavala. Zaključak im je da bi postizavanjem ujednačenosti isporuke kroz cijelu godinu znatno snizili cijenu plina. Skladištenje u baš ovoj vrsti rudnika objašnjavaju time da kamena sol je takva da bi onemogućila značajne gubitke, odnosno gotovo bi hermetički zatvorila plin u iskorištenim bušotinama. Napuštene bušotine u koje bi htjeli skladištiti je trenutno šest i njih predlažu za skladištenje. Po procjenama pristaša u svakoj od tih bušotina može se uskladištiti oko 20 milijuna prostornih metara plina. Za ostala rješenja smatraju da su skuplja i da nije dobro da su izvan BiH.[4] Prijedlog je izazvao nezadovoljstvo mještana čijih 82 kuće bi se našlo na bombi ispod njihovih kuća, osobito imajući u vidu da je sav taj dio Majevice pod klizištima i da su pojedini stručnjaci predlagali da bi rudnik soli u Tetimi morao biti zatvoren. Gradsko vijeće grada Tuzle, čija zemlja i dalje tone, veljače 2016. na sjednici također je reagiralo. Uzeli su u obzir tonjenja, brojne rudarske nesreće, potrese, najveći broj klizišta u Europi. Gradsko vijeće jednoglasno se usprotivilo prijedlogu. Spomenuli su slične ekspertske prijedloge za radioaktivni otpad i da je Tuzla bila žrtva loših ekspertiza, poput one da treba nekontrolirano crpiti slanicu, i tad se zbila najveća ekološka katastrofa na području bivše Jugoslavije, višestruko veća od skopskog potresa.[2]
Godine 2019. došli su novi opasni ekološki prijedlozi. Ekološki problem odlaganja šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla s predložene lokacije na jezeru Kop - Šićki Brod kod Tuzle odbijeno je, udovoljivši prijedlogu stanovnika tih mjesnih zajednica koji su već žrtve rada TE, pa su za tu lokaciju u Gradu Tuzli odredili prostor za rekreaciju, športske i turističke sadržaje. Kao drugorješenje za zbrinjavanje ekološki opasnih tvari predložili su Elektroprivredi BiH napuštene podzemne kanale rudnika Tetima do kojih bi se pokvašena šljaka dovela cijevima.[5] Taj prijedlog je nerealan, opasan, neprovjerena, problem zbrinjavanja slanice, kako su ocijenili iz Rudarskog-geološkog fakulteta.[6]
Tetima je polovicom 2016. bila prometno izolirana od javne prijevozne mreže. Godinu dana nisu imali autobusnu liniju.[7]
U Tetimi je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli. Građena je od 1988. do 1990. godine. Slikar Slavko Babić iz Tuzle izradio je postaje križnoga puta, te slike sv. Ante i Majke Božje.[8]
Groblje u Tetimi zove se Veresika.[9]
U Tuzli se preko sto godina intenzivno eksploatiralo slanicu, zbog čega se sleglo tlo i ugrozilo stabilnost zgrada u Tuzli. Zato se slanu vodu više se ne crpi iz nalazišta ispod Tuzle, nego iz Tetime,[1] gdje su sve bušotine iz koje rudnik soli Tuzla crpi slanicu.[10] U Tetimi je Crpna postaja Tetima.[11]44°34′43″N 18°45′01″E / 44.578734°N 18.750405°E U razdoblju 2010. do 2012. bio je investicijski ciklus u kojem je pušteno u probni rad pet bušotina, u čemu su sudjelovali Vlada Županije Soli i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Godinu dana nakon puštanja bušotine u pogon tu se otapa sol i stvara inicijalna komora poslije čega ide eksploatacija slanice prema velikim potrošačima, tvornici sode u Lukavcu i tvornici soli u Tuzli.[12] Procjene s kraja 2018. godine kazivale su da su preostale industrijske pričuve ležišta Tetima bile 35.428.586 t soli ili 114.285.762 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3, a u pričuve su zbroj količina soli u komorama gdje je eksploatacija u tijeku i količina soli u projektiranim komorama.[13] U zatvorenom sustavu stlačena se slatka voda upumpava cijevima do bušotine. Slatka voda otapa kamenu sol i nastaje slanica. Stlačena slanica istječe kroz drugu cijev u spremnike. Proizvedena se slanica iz spremnika slobodnim padom 25 km dugim cjevovodom prosljeđuje Solani u Tuzli i Panonskim jezerima te tvornici sode u Lukavcu.[10] Proljeća 2019. jedanaest bušotina je u punoj industrijskoj proizvodnji dok se četiri koristi za uvodno izluživanje. Planirano je da 2019. planirano je da budu otvorene tri nove bušotine, odnosno da 15 bušotina bude u proizvodnji, a dvije u uvodnom izluživanju. Planira se u roku od godine do dvije da otvoriti novi proizvodni pogon na drugom dijelu ležišta.[10]
Uzevši u obzir spoznaje o geološkoj građi ležišta i verificirane pričuva kamene soli u ležištu Tetima, godišnje potrebe za slanom vodom od oko 3 milijuna prostornih metara proizlazi da će se ležište eksploatirati još oko 50 godina. Vijek iskorištavanja može se produžiti za 15 - 20 % ako se poveća promjer komora sa 70 m na 75 m te eksploatiranjem stropnog dijela komora (do krovinskih breča) u završnoj fazi eksploatacije ležišta.[14]
| Tetima[15][16] | ||||||
| godina popisa | 1991.[17] | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | ||
| Hrvati | 171 (54,63%) | 250 (67,02%) | 342 (99,13%) | 276 (99,64%) | ||
| Srbi | 1 (0,31%) | 1 (0,26%) | 2 (0,58%) | 1 (0,36%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,29%) | |||||
| Jugoslaveni | 34 (10,86%) | 4 (1,07%) | ||||
| ostali i nepoznato | 107 (34,19%) | 118 (31,64%) | ||||
| ukupno | 313 | 373 | 345 | 277 | ||
-
Tetima, proljeće 2019. -
Tetima, zima 2017. -
Tetima, zima 2017. -
Tetima, spremnik -
Tetima, proljeće 2015. -
Tetima, proljeće 2015. -
Cjevovod za odvod slanice -
Spremnici sa slanicom -
Tetima, zima 2017. -
Tetima, spremnici i crpna postaja slanice -
Tetima, križ na mjestu kapele sv. Ive, crpna postaja slanice -
Tetima,cjevovodi slanice
- ↑ a b Prvi.tv Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2017. (Wayback Machine) Prvi.tv: Obilježeno 130 godina tuzlanske Solane, 8. listopada 2015. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)
- ↑ a b c Radio Slobodna Evropa Maja Nikolić: Tuzla neće skladište plina 25. veljače 2016. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ Tuzlarije Na području Rudnika soli Tetima: Učenici posadili 1500 sadnica bagrema 25. travnja 2013. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Faktor.ba A. Šarenkapa/Faktor.ba: Skladištenje gasa u rudniku soli Tetima: U Tuzli ne žele tempiranu bombu 27. prosinca 2015. (pristupljeno 17. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Oslobođenje V.M.: VIDEO) Protesti Tuzlaka urodili plodom: Na jezeru Kop neće se deponovati šljaka i pepeo iz Termoelektrane 2. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Facebook Očuvajmo i spasimo jezero Modrac: Tuzla: Odlaganje šljake u rudnik Soli Tetima je nerealno. Regionalni dnevnik BHT. 5. srpnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ Tip.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. srpnja 2016. (Wayback Machine) TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
- ↑ Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Tip.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. prosinca 2018. (Wayback Machine) TIP: Vandalizam na groblju u Tetimi , 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
- ↑ a b c (boš.) Klix A. K.: Kako nastaje slanica: Zavirite u Rudnik soli u Tuzli koji obara rekorde 27. travnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) RTV Slon Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2019. (Wayback Machine) T. Ž. : Rudnik Soli Tuzla: Nekada veliki dužnik, danas ostvaruje profit 500% veći od planiranog, 10. listopada 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Narodna stranka Radom za boljitak Ministar Knežiček pustio u rad još jednu bušotinu na rudniku soli Tetima, 1. listopada 2012. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Aktuelno.ba Rudnik soli u potpunosti odgovorio na zahtjeve industrije 28. prosinca 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ (boš.) Rudnik soli Tuzla Historijat eksploatacije soli u Tuzli (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.