Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
|
Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika (rus. Татарстан Автономияле Совет Социалистик Республикасы) bila je autnomna socjalistička repulika u sastavu Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike.[1]
Osnovana je 27. svibnja 1920. kao jedna od prvih autonomnih republika Sovjetskog Saveza. Glavni grad Republike bio je Kazanj, u kojem se nalazilo sjedište Komunističke partije Republike Tatarstan.
Područje današnjega Tatarstana (i cijele Srednje Azije) do Listopadske revolucije 1917. bilo u sastavu Ruskog Carstva i podložno stalnom nametanju ruskoga jezika (porusivanju), kulture (rusijanizaciji) i pravoslavlja.[2] Nakon revolucije, Tatari, Baškirci i Čuvaši udruženi u Kongres muslimana unutrašnjosti Rusije i Sibira 12. prosinca 1917. osnivaju Povolško-uralsku državu, kao pokušaj obnove Kazanjskoga Kanata.[3]
Nakon što je Crvena armija porazila u travnju 1918. i zadnje Tatare koji su pružali otpor, područje Tatarstana postaje dio Sovjetskog Saveza, a dvije godine kasnije i zasebna republika sa sjedištem u Kazanju.[4] Radi supresije otpora u Tatarskoj, sovjetski režim izazvao je umjetnu glad koja je trajala od 1921. do 1922. godine.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, područje Republike pripojeno je Ruskoj Federaciji kao Republika Tatarstan.
- ↑ [1] Proleksis enciklopedija, natuknica: Tatarstan, Republika, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ Tomić, Dominik: „Sovjetska rusifikacija Srednje Azije”, Obnova, sv. 13 (2020.), str. 23-36. (CROSBI) (Hrčak)
- ↑ [2] Hrvatska enciklopedija LZMK, natuknica: Tatari, enciklopedija.hr (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ [3] Hrvatska enciklopedija LZMK, natuknica: Kazanj, enciklopedija.hr (pristupljeno 27. svibnja 2017.)