Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti
Eötvös Loránd Tudományegyetem (mađarski)
| |
| |
| lat.: Universitas Budapestinensis de Rolando Eötvös nominata | |
| tip | javno istraživačko sveučilište |
|---|---|
| uspostavljena | 1635. |
| Kancelar | Gyula Scheuer |
| Rektor | László Borhy |
Akademsko osoblje
|
1800 |
| dodiplomci | 16 017 |
| poslijediplomci | 8547 |
Doktorandi
|
1442 |
| Mjesto | , 47°29′26″N 19°03′31″E / 47.4906°N 19.0585°ECoordinates: 47°29′26″N 19°03′31″E / 47.4906°N 19.0585°E |
| Mrežna stranica | www.elte.hu/en |
Sveučilište Eötvös Loránd (mađ. Eötvös Loránd Tudományegyetem, ELTE) je mađarsko javno istraživačko sveučilište sa sjedištem u Budimpešti. Osnovano 1635. godine, ELTE je jedna od najvećih i najprestižnijih[1] javnih visokoškolskih ustanova u Mađarskoj. Oko 28 000 studenata na ELTE-u organizirano je u devet fakulteta i istraživačkih instituta smještenih diljem Budimpešte i duž obala Dunava. Sveučilište Eötvös Loránd povezano je s 5 nobelovaca, dobitnicima Wolfove nagrade, Fulkersonove i Abelove nagrade, od kojih je posljednji bio dobitnik Abelove nagrade László Lovász 2021. godine.
Sveučilište je 1635. utemeljio nadbiskup i teolog Péter Pázmány u Nagyszombatu u Kraljevini Mađarskoj (danas Trnava, Slovačka). Vodstvo je predano isusovcima. U početku je sveučilište imalo samo dva fakulteta (Filozofski fakultet i Teološki fakultet). Pravni fakultet dodan je 1667., a Medicinski fakultet pokrenut je 1769. godine. Nakon raspada isusovačkog reda, sveučilište je 1777. prema namjeri utemeljitelja preseljeno u Budim (danas dio Budimpešte). Sveučilište se preselilo na svoju konačnu lokaciju u Peštu (danas također dio Budimpešte) 1784. godine. Obrazovni jezik bio je latinski do 1844. godine, kada je mađarski uveden kao isključivi službeni jezik. Ženama je dopušten upis od 1895.[2]
Sveučilište Eötvös Lorándje najveća mađarska znanstvena ustanova sa 118 doktorskih programa na 17 doktorskih škola, a nudi i 38 programa prvostupnika, 96 programa magisterija i preko 50 programa studija na stranim jezicima. Dodijeljeni bodovi mogu se prenositi na sveučilišta u Europi kroz Bolonjski proces.[3]
Devet fakulteta su (aktivni fakulteti podebljani):
| Fakultet | Osnovano[4] | Nepostojeće[4] | Institucije | Odgajatelji[5] | Studenti | Dekan |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bárczi Gusztáv Fakultet za obrazovanje s posebnim potrebama | 2000. godine | 5 | 2094 | Gabriella Papp | ||
| Ekonomski fakultet | 2021 | - | - | - | - | György Andor |
| Fakultet humanističkih znanosti | 1635 | 18 | 589 | 6960 | Dávid Bartus | |
| Pedagoški i psihološki fakultet | 2003. godine | 8 | 3963 | Anikó Zsolnai | ||
| Fakultet informatike | 2003. godine | 4 | 3128 | Tamás Kozsik | ||
| Pravni fakultet | 1667 | 0 | 4172 | Pál Sonnevend | ||
| Medicinski fakultet | 1769. godine | 1951. godine | - | - | - | - |
| Fakultet primarnog i predškolskog odgoja i obrazovanja | 2000. godine | 0 | 1831 | Éva Márkus | ||
| Teološki fakultet | 1635 | 1950. godine | - | - | - | - |
| Fakultet znanosti | 1949. godine | 5 | 3815 | Imre Kacskovics | ||
| Fakultet društvenih znanosti | 2003. godine | 6 | 1762 | Gábor Juhász | ||
| Učiteljski fakultet | 1983. godine | 2003. godine | - | - | - |
| Fakultet | Poštanski broj | Adresa |
|---|---|---|
| Bárczi Gusztáv Fakultet za obrazovanje s posebnim potrebama | 1097 | 3. Ecseri út |
| Ekonomski fakultet | 1088 | 7. Rákóczi út |
| Pedagoški i psihološki fakultet | 1075 | 23–27 (prikaz, ostalo). Kazinczy utca |
| Fakultet humanističkih znanosti | 1088 | 4. Múzeum krt. |
| Fakultet informatike | 1117 | 1/C. Pázmány Péter sétány |
| Pravni fakultet | 1053 | 1–3. Egyetem tér |
| Fakultet primarnog i predškolskog odgoja i obrazovanja | 1126 | 40. Kiss János altáb. utca |
| Fakultet znanosti | 1117 | 1/A. Pázmány Péter sétány |
| Fakultet društvenih znanosti | 1117 | 1/A. Pázmány Péter sétány |
Sveučilišna knjižnica i arhiv osnovani su 1561. godine i nalaze se na adresi 6 Ferenciek tere.[6] Međutim, svaki fakultet sveučilišta ima svoju knjižnicu koja se nalazi u različitim dijelovima Budimpešte.[7]
Dobitnici Nobelove nagrade:
- Lénárd Fülöp, Nobelova nagrada za fiziku (1905)
- Albert Szent-Györgyi, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za otkriće vitamina C (1937)
- Hevesy György, Nobelova nagrada za kemiju (1943)
- Békésy György, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (1961)
- Harsányi János, Nobelova memorijalna nagrada za ekonomske znanosti (1994)
- ↑ Kaplan, Robert B.; Baldauf, Richard B. 1. siječnja 2005. Language Planning and Policy in Europe (engleski). Multilingual Matters. ISBN 9781853598111
- ↑ Brief History of ELTE. ELTE. Pristupljeno 4. rujna 2021.
- ↑ Academic System
- ↑ a b Az Egyetem története. ELTE. Pristupljeno 7. srpnja 2021.
- ↑ Közérdekű, nyilvános adatok. elte.hu. Pristupljeno 23. travnja 2021.
- ↑ Homepage. University Library and Archives (engleski). Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
- ↑ University Library Service. University Library and Archives (engleski). Pristupljeno 30. kolovoza 2022.