Sveti Ilija (Varaždinska županija)
Sveti Ilija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Varaždinska |
Načelnik | Marin Bosilj |
Naselja | 8 općinskih naselja |
Površina | 17,2 km2 [1] |
Površina središta | 2,9 km2 |
Koordinate | 46°14′N 16°19′E / 46.24°N 16.32°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3242 [2] |
– gustoća | 188 st./km2 |
Urbano | 572 |
– gustoća | 197 st./km2 |
Odredišna pošta | 42204 Turčin [3] |
Stranica | opcina-sveti-ilija |
Sveti Ilija na zemljovidu Hrvatske |
Sveti Ilija je općina u Hrvatskoj.
Općina Sveti Ilija se nalazi u sastavu Varaždinske županije te je smještena u njenom središnjem dijelu. Na zapadu graniči s općinom Beretinec, na sjeveru s Gradom Varaždinom, na istoku s općinom Gornji Kneginec, a na jugu s Gradom Novim Marofom. Teritorij općine obuhvaća podnožje Varaždinskog topličkog gorja i nizinu rijeke Drave na sjeveru Hrvatskog zagorja.
Broj stanovnika u općini prema popisu iz 2001.:
- Beletinec 1032
- Sveti Ilija 544
- Doljan 391
- Tomaševec Biškupečki 390
- Seketin 376
- Krušljevec 253
- Križanec 329
- Žigrovec 217
broj stanovnika | 1445 | 1676 | 1822 | 2221 | 2499 | 2772 | 2826 | 3152 | 3512 | 3557 | 3597 | 3616 | 3627 | 3587 | 3532 | 3511 | 3242 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 293 | 313 | 332 | 371 | 427 | 439 | 427 | 436 | 473 | 487 | 512 | 514 | 508 | 542 | 544 | 615 | 572 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Načelnik općine je Marin Bosilj (HDZ).
O prisutnosti čovjeka na prostoru Općine Sveti Ilija već od doba pretpovijesti svjedoče dva slučajna nalaza kamenih sjekira. Jedan u Svetom Iliji, a jedan u šumi Krč nedaleko Krušljevca.
Krajem prvog st. pr. Krista s antičkom civilizacijom dolazi i razvoj naselja, izgradnja putova, nove spoznaje i vjerovanja. Glavne pravce rimskih cesta zadržat će i srednji vijek, što će utjecati i na razvoj srednjovjekovnih naselja.
Prvi pisani izvor u kojem se spominju toponimi Obrys i Beletyncy je isprava zagrebačkog kaptola iz 1236.godine. U ovoj se ispravi Obreš spominje kao ime potoka, a Beletinec kao tvrđava.
Godine 1247. prvi se put spominje i župa Sveti Ilija, koja se spominje i u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334.godine. U dokumentima od sredine 17. do sredine 18.st. pronalazimo podatke o začecima učiteljske službe i poučavanja djece. Učitelji su ujedno obavljali i zvonarsku službu.
Osim pisanih zapisa, trag višestoljetne povijesti ovog kraja predstavljaju i spomenici arhitekture. Gotičke elemente pronalazimo u arhitekturi crkve Svih Svetih u Beletincu. Stara crkva u Svetom Iliji je bila gotička građevina koja je za vrijeme baroka gotovo sva pregrađena. Ta je crkva porušena, pa je 1914. godine izgrađena nova koja je i novouređena. Pažnje je vrijedna i kurija grofova Patačić u Seketinu, izgrađena vjerojatno krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
Jedan od poznatijih ljudi je bio svećenik Vilim Cecelja.
U općini Sveti Ilija djeluju dva nogometna kluba NK Bednja i NK Obreš.
Predsjednik NK Obreš je Darko Kaselj. Društvo za šport i rekreaciju Tomaševec Biškupečki je nestranačka i neprofitna športska udruga koja djeluje na području Općine Sveti Ilija s ciljem da pruža mještanima svih uzrasta mogućnosti da putem redovitog ili povremenog tjelesnog vježbanja ostvaruju interese i potrebe za aktivnosti koje doprinose čuvanju zdravlja, vitalnosti, razvoju stvaralaštva te skrbi o zajedničkim interesima svih njegovih članova. U organizaciji ŠRD Tomaševec održana su dva turnira u malom nogometu.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
|