Sveta mučenica Nedjelja
| Sveta Nedjelja | |
|---|---|
 Ikona sv. Nedjelje, Crkva sv. Neđelje u Baru
| |
| Rođena | Nikomedija |
| Preminula | 289. Halkedon |
| Slavi se u | Pravoslavna crkva Rimokatolička Crkva |
| Spomendan | 6. srpnja |
| Zaštitnica gradova, krajeva i država | Servije, Grčke |
 Portal o kršćanstvu
| |
Sveta Nedjelja, poznata i kao Kirijaka Nikomedijska (grč. Κυριακη εκ της Νικομηδειας), ranokršćanska je mučenica i svetica.
Rođena je u kršćanskoj obitelji u Maloj Aziji. Roditelji Dorotea i Euzebije bili su dugo bez djece i kada su je nakon mnogo molitava i suza dobili dali su joj ime Nedjelja.
Od svoje mladosti se zavjetovala na službu Kristu i odbijala se udati. Jedan od prosaca koje je Nedjelja odbila optužio je njezinu obitelj caru Dioklecijanu kao kršćane. Car je naredio da joj muče roditelje, i protjerao ih je u grad Melitinu, gdje su u mukama umrli. Svetu Nedjelju je poslao caru Maksimijanu Galeriju na sud.
Tamo je bila mučena, paljena i bačena zvijerima. Videći čudesno spasenje Nedjelje od zvijeri i plamena mnogi pogani u Nikomediji i šire, povjerovali su u Krista. Na kraju je posječena mačem. Stradanje se desilo oko 289. godine.
Katolička crkva je slavi 6. srpnja. Pravoslavna crkva proslavlja Svetu Nedjelju 7. srpnja po julijanskom kalendaru (trenutno se to poklapa s 20. srpnjom po gregorijsnkim kalendarom). Jedan grad u Hrvatskoj nosi ime Sveta Nedelja, gradić Servia u Grčkoj je slavi kao svoju zaštitnicu (nekoliko naseljenih mjesta u Grčkoj se zovu po sv. Nedjelji), a u Crnoj Gori kod Petrovca je otok Sveta Neđelja, na kojem je i crkvica posvećena ovoj svetici. Kult ove svetice je jak kod pravoslavaca i zato su joj posvećena mnoge crkve i nazivi mjesta, otoka...
Sveta Nedelja kod Samobora i Zagreba danas nema crkvu posvećenu ovoj svetici. Naziv mjesta pod ovim imenom se prvi put spominje 1501. godine kao jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije iako ima nekih naznaka da se prvo spominjanje bilježi 1334. godine. Naziv mjesta upućuje na pravoslavne doseljenike, koji su pred Turcima bježali na zapad i sjever, a vremenom su asimilirani u katoličanstvo i u Hrvate. Službeno ime naselja je do 1998. bilo Sveta Nedjelja što je ijekavska varijanta ovog imena, dok su starosjedioci kajkavski ekavci. Na Hvaru je mjesto Sveta Nedjelja, (po mjesnom čakavskom narječju: Svieto Nedija). Zaštitnica Svete Nedjelje je Gospa od Centure (Gospa od presvetog pasca) koju mještani štuju i koja čuva selo sveg zla, spomendan Gospi je uvijek Nedjelja iza svetog Augustina (28. kolovoz) čiji se kip također nalazi u mjesnoj crkvi. Istra također ima općinu s imenom Sveta Nedelja. Sjedište Općine Sveta Nedelja je u naselju Nedešćina (Sveta Nedelja), a prostor je nekada bio pod Akvilejskim patrijarhom. Jug Italije, koji je ranije bio pod grčkim crkvenim utjecajem, ima nekoliko mjesta s imenom Santa Domenica. Engleski jezik je preuzeo grčki naziv za ovu sveticu, Kyriaki, dok su poljski (Dominika) i njemački (Dominica) preuzeli latinsku verziju.