Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo izrazito mnogo crkvenih osoba i osobito svećenika Katoličke crkve. Pretežni dio tih stradanja su bila ubojstva, s obilježjima zločina iz mržnje prema katoličkoj vjeri i hrvatskom narodu, kojemu je pretežni dio pobijenih crkvenih osoba pripadao.

Nepotpuni popis svećenika ubijenih tijekom rata i neposredno nakon njega:

don Ante Bakula, rođ. 10. lipnja 1844. u Posušju. 20. travnja 1942. godine ga partizani uhvatili, jahali, vezali u štali, potkovali kao konja, kamenovali i na druge ga načine ga mučili tjedan dana i potom ubili u Vlahovićima kod Ljubinja. Njegovo tijelo je bačeno u jamu i nije nikad potom nađeno,
don Ilija Tomas, rođ. u Drinovcima 19. srpnja 1901. Ubili su ga partizani u župi u Klepcima 1. svibnja 1942. Na njegovu tijelu pronađen je dvadeset jedan ubod nožem i sjekirom. Na čelu mu je bio urezan znak križa, oči izbodene, usta s obje strane razrezana. Njegovo mrtvo tijelo je potom bačeno u rijeku Bregavu gdje je sutradan pronađeno te je pokopano na čapljinskom groblju,
fra Stjepan Naletilić, rođ. u Lisama kod Širokog Brijega 1. studenoga 1907. u Lisama kod Širokoga Brijega. Odveden iz župe u Kongori, prema onodobnim izvorima od strane "komunističko-četničke bande" i potom ubijen 17. svibnja 1942. u šumi Ravašnici iznad Vukovskog kod Kupresa,
don Vide Putica, 11. lipnja 1859. u Prapratnici blizu Hutova. Ubili su ga četnici 6. rujna 1942. u njegovoj sobi iz koje je taj 84-godišnjak jedva mogao izlaziti bez tuđe pomoći. Poslije dva-tri dana poslije njegovo su mrtvo tijelo stavili u zahod, polili benzinom i zapalili,
fra Križan Galić, starog 74 godine, ubili su partizani 30. listopada partizani, tako da su u župni dvor u Međugorju ubacili ručnu bombu,
don Marijan Vujnović, starog 73 godine, strijeljali su partizani u Trebinju 31. prosinca 1944. godine,
Josip Kaurinović, župnik u Prijedoru, kojega su partizani ubili 16. svibnja 1942.
Ante Dujlović, župnik u Gumjeri kod Prnjavora, kojega su ubili četnici 11. srpnja 1943. Pokrenut je postupak njegove beatifikacije,
Antun Ćurćić, umirovljeni svećenik, umro od posljedica partizanskog ranjavanja 9. siječnja 1944.,
Fra Viktor Baltić, župnik u Ljubunčiću kod Livna. Ubijen od partizana nakon što su ga zarobili 8. veljače 1943.,
Fra Bonaventura Grebenarević, župnik u Podhumu kod Livna. Strijeljan od partizana 1. prosinca 1943.,
Fra Stjepan Barišić, župnik u Podhumu kod Konjica. Strijeljan od partizana 3. veljače 1944.,
Fra Borivoj Mioč, župnik u Ljubunčiću kod Livna. U noći između 6. i 7. svibnja 1944. odveli su partizani i nikada se više nije pojavio,
Fra Danijel Briševac, župnik u Stratinskoj kod Banja Luke. Ubijen od četnika 25. kolovoza 1944.,
fra Tomislav Gelić, župnik u Bugojnu. Strijeljan od partizana partizani 9. rujna 1944.,
dr. Dragan Dujmušić, kateheta u Tuzlanskoj gimnaziji, kojega su partizani 7. listopada 1943. u Tuzli osudili na smrt te istoga dana strijeljali u obližnjem Parselu,
Ivan Miletić, župni vikar u Bijeljini. Strijeljan od partizana 26. studenoga 1943. u Bijeljini,.
Rikard Weiss, župni vikar u Modriči. Strijeljan od partizana 24. ožujka 1944. u Modriči,
Stipo Barišić, poginuo 6. srpnja 1944. između Želeće i Žepča kao putnik vlaka kojega su bombardirali saveznički avioni,^[1]
Branko Bandić
Krešimir Barišić - pokrenut postupak beatifikacije
msgr. dr. Nikola Bilogrivić, rođ. u Tuzli 1893., strijeljan Banja Luci 20. veljače 1947. godine,^[2]
Josip Böckmann,
Zvonimir Brekalo,
fra Danijel Briševac,
fra Miroslav Buzuk,
fra Alojzije Čondić,
fra Domagoj Čubelić,
Josip Čurčić,
don Juraj Gospodnetić - pokrenut postupak beatifikacije,
fra Bono Grebenarević,
fra Ognjen Idžotić,
fra Marijan Jakovljević,
fra Ljudevit Jošić,
Jerko Marijan,
fra Ignacije Mamić,
fra Vitomir Mišić,
Waldemar Maksimilijan Nestor - pokrenut postupak beatifikacije,
Petar Peroš,
fra Ljudevit Petrović,
fra Tomislav Petrušić,
fra Jaroslav Szitan,
fra Alojzije Šandrk,
Božo Šimleša,
fra Celestin Teklić,
fra Luka Tešić,
fra Paskval Velić,
fra Paško Vidović,
fra Vitomir Zekić.

Ukupno, od 122 svećenika koji su bili pripadnici bosanske franjevačke provincije, smrtno ih stradalo je za vrijeme Drugog svjetskog rata i odmah nakon njega 47, tj. 24,47%: ubijeno je njih 36, jedan je umro u zatvoru a 10 ih je umrlo od tifusa.

Od 123 dijacezanska svećenika Sarajevske nadbiskupije smrtno je stradalo njih 27, tj 21,95%. Od toga je njih 21 ubijen, jedan je umro u zatvoru, dvojica su umrla od posljedica zatvora i torture, a tri su umrla od tifusa.

Od 31 dijecezanskog svećenika Banjalučke biskupije, smrtno ih je stradalo 13, tj 41,93%. Od toga je 10 ubijeno, jedan je umro u zatvoru i jedan u logoru. Biskup Jozo Garić je umro kao ratni prognanik u Grazu 1946. godine.

U Mostarskoj biskupiji, od 36 dijacezanskog svećenika, život je izgubilo njih 14, tj. 40%. Od toga je 12 bilo ubijeno, jedan je umro u zatvoru, te jedan od tifusa.

Od 40 redovnika trapista u samostanu kod Banja Luke, dvojica svećenika (5%) su umrli od posljedica komunističkog logora.

Od redovnika isusovaca, koji su djelovali kao profesori u nešto sigurnijem Travniku, jedan je poslije rata umro u zatvoru u Sarajevu, od posljedica mučenja.^[3]

Od 151 svećenika - pripadnika hercegovačke franjevačke provincije koji su za vrijeme rata i živjeli na području BiH - ubijeno je njih 55 (36,42%).^[4]

Povezani članci

Izvori

↑ Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1). Glas Koncila. 28–2005: 26 do 37. 10. srpnja 2005. Pristupljeno 21. siječnja 2020.
↑ Mons. dr. ANTO ORLOVAC (intervju). Suza Dolinska (na mrežnim stranicama Župe Uznesenja BDM Dolina). 30. siječnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2016. Pristupljeno 21. siječnja 2020.
↑ "Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1)". Glas Koncila 28-2005, 10. srpnja 2005. god. str. 26 do 37 pristupljeno 21. siječnja 2020.
↑ POGLED NA STRADANJA HRVATA I KATOLIČKE CRKVE U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA. Kamenjar.hr. 13. srpnja 2014. Pristupljeno 21. siječnja 2020.

Vanjske poveznice

(kta):U potrazi za svecima među žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini, KTA BK BiH, 26. travnja 2012.
Tomo Vukšić: Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (1). Prvi ubijeni svećenik bačen u jamu Golubnjaču, Glas Koncila, 10. srpnja 2005.
Tomo Vukšić: Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (2). Don Antu Bakulu partizani jahali kao konja i potkovali, Glas Koncila, 17. srpnja 2005.
Tomo Vukšić: Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (3). Fra Stjepana Naletilića su razapinjali na jeli i pekli na ražnju, Glas Koncila, 24. srpnja 2005.
Tomo Vukšić: Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (4). Partizani franjevcima pucali u zatiljak pa ih zapalili, Glas Koncila, 31. srpnja 2005.
Biskupska konferencija BiH, Osnovni podaci o Banjolučkoj biskupiji

[1] Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1). Glas Koncila. 28–2005: 26 do 37. 10. srpnja 2005. Pristupljeno 21. siječnja 2020.

[2] Mons. dr. ANTO ORLOVAC (intervju). Suza Dolinska (na mrežnim stranicama Župe Uznesenja BDM Dolina). 30. siječnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2016. Pristupljeno 21. siječnja 2020.

[3] "Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1)". Glas Koncila 28-2005, 10. srpnja 2005. god. str. 26 do 37 pristupljeno 21. siječnja 2020.

[4] POGLED NA STRADANJA HRVATA I KATOLIČKE CRKVE U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA. Kamenjar.hr. 13. srpnja 2014. Pristupljeno 21. siječnja 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]