Suradnik:Rječina/Pravno upitni poslovi Microsofta

Pravno upitni poslovi Microsofta govori o nekim zakonitim, a i nekim nezakonitim poslovima koji su odgovorni za svjetski uspjeh ove kompanije.

MS-DOS

Pričom o DOS-u počinje legenda o Microsoftu kada su predstavnici IBM došli Billu Gatesu kako bi kupili operativni sustav za svoje novo računalo. Iako Bill Gates nije imao sustav on je ugovorio posao, a potom sustav išao kupiti od Seattle Computer Products kako bi ga kasnije samo za veću svotu prodao IBM-u. Ta suradnja ove dvije kompanije počinje 1980 godine i svoj vrhunac doživljava 1988 kada Microsoft procjenjuje da njegova verzija DOS nije zadovoljavajuća i preuzima 1988 onu IBM-a (MS DOS 4.0) koju je ova kompanija paralelno proizvodila. Ubrzo potom ¸1990 godine dolazi do rastave ovih kompanija pošto imaju međusobno konkurentske proizvode Microsoft Windows i IBM OS/2.

Windows

Tijekom završnih radova na novom operativnom sistemu za Apple računala njen direktor Steve Jobs je 1983 godine dao prototipe Microsoftu kako bi na osnovu njega napravio nove programe za budući operativni sustav. Oduševljenost Bill Gates i drugih najviših dužnosnika Microsofta toga doba ovim revolucionarnim operativnim sustavom rezultira stvaranjem Windowsa, na što će Apple dignuti tužbu smatrajući taj operativni sustav kopijom vlastitog. Nakon nešto manje od 10 godina sudske trakavice Microsoft je bio proglašen nedužnim 1994 godine.

Quicktime

Ubrzo po završetku pravne bitke Apple-a i Microsoft-a oko Windowsa počela je ona oko Quicktime-a. Ovaj put Apple tuži Microsoft da je "ukrao" dijelove svoga programa i ugradio ga u svoj Media player kako bi poboljšao njegovao njegove sposobnosti. Znajući da je optužba potpuno istinita i neoboriva Microsoft je uputio ultimatum Apple-u kojim je jasno kazano da on mora odustati od tužbe ili će Microsoft prestati izdavati Microsoft Office za Macintosh. U vansudskom dogovoru iz 1997 godine je zaključeno da će Microsoft kupiti dionice Applea bez prava glasa u vrijednosti 150 miliona dolara, isplatiti odštetu nepoznate vrijednosti (između 500 i 2000 miliona dolara) i nastaviti proizvoditi minimalno 5 godina svoj Office paket za Macintosh. U zamjenu za sve to Apple se obvezao da će prestati koristiti Netscape i na njegove kompjutere će se stavljati Internet Explorer .

Stacker

Stacker je softwerski proizvod kompanije Stac Electronics iz 1990 godine koji se bavio kompresijom podataka na tvrdim diskovima. Tijekom početka devedesetih godina na tržištu su ti diskovi veličine od 20 do 80 MB što je postalu premalo za tadašnja računala tako da ovaj proizvod postaje tržišni hit koji se prodaje u nekoliko miliona primjeraka. Tijekom 1991 i 1992 godine Microsoft je počeo pregovore o kupovini Stackera. U sklopu tih pregovora Stac Electronics je bio nagovoren da pokaže cijeli program s svim svojim tajnama. Rezultat te naivnosti uskoro ne postaje kupovina programa ili kompanije od strane Microsofta nego izdavanje programa doublespace unutar MS DOS 6.0 1993 godine. Jedini mogući odgovor na tu izdaju je bila tužba koju Microsoft gubi na prvom sudskom stupnju koji dodjeljuje Stac Electronics-u odštetu od 106.4 miliona dolara (za nešto manje od 22 miliona prodanih primjeraka MS DOS-a 6.0) . Kada je Microsoft odbio platiti novac i nakon što je postalo očito da radi na žalbi Stac Electronics je podnio zahtjev za zabranu prodaje MS DOS 6.0 . Sud je ovaj zahtjev prihvatio čime je prisilio Microsoft na dogovor. U sporazumu postignutom krajem 1994 godine Microsoft se obvezao uložiti 39.9 miliona dolara u Stac Electronics i platiti patente ove kompanije u visini od 43 miliona.

Netscape Navigator

Ovaj program kompanije Netscape Communications Corporation se prvi put pojavio na tržištu 1994 gdje odmah postaje hit kao najbolji internet preglednik. Bez obzira na konkurencije drugih preglednika Netscape Navigator drži više od 50 % tržišta sve do napada Microsofta. Kada u listopadu 1997 na tržište izlazi [[Internet Explorer 4.0 Navigator drži 72 % tržišta namjesto 18 % svoga protivnika, ali to ubrzo postaje samo labuđi pjev. S jedne strane Microsoft sklapa dobrovoljne ili prisilne dogovore s kompanijama (AOL, Apple ..) da prestanu koristiti Navigator, s druge strane svi kupci Windowsa dobivaju automatski Internet Explorer, a s treće strane Navigator verzija 5.0 postaje pravi programerski debakl. Bez obzira na ovaj zadnji razlog zbog prva dva dolazi do dvije tužbe protiv Microsofta. U onoj važnijoj tužbi SAD protiv Microsofta radi korištenja monopolističke pozicije Microsoft (kojom je među ostalim uništio Navigator) je izgubio , ali se ponovno žalio i tužba je bila prihvaćena. Do ponovljenog suđenja nije došlo jer Microsoft postigao dogovor oko kazne.

Wordperfect

Tijekom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Wordperfect je polako ali sigurno postao standardni računalni uredski pribor. Bez obzira na postojanje MS Worda od 1983 godine on se nikako nije uspijevao postići prodajne rezultate Wordperfecta. Tek pojavom Windows 3.0 i Worda za njega stanje se počinje mijenjati zbog neizdavanja Wordperfect Windows verzije i pošto je to ipak bio samo jedan program protiv cijelog Microsoftovog uredskog paketa. Kako bi se ta tendencija pada zaustavila Wordperfect 1993 godine dobiva svoj uredski paket programa, ali zbog tipične monopolističe igre slične priči oko Netscape Navigatora ovaj program polagano propada. On je danas još uvijek u proizvodnji i upotrebi ali drži maksimalno 1 % tržišta. Smatrajući da je Wordperfect uništen korištenjem monopolističkog položaja Windowsa Novell 2004 godine diže tužbu protiv Microsofta pred američkim sudom. Tijekom pregovora oko ove tužbe Microsoft je priznao kršenje pravila igra po pitanju Novellovog operativnog sustava NetWare zbog čega je platio odštetu od 536 miliona dolara. U zamjenu za to Novell se povukao od tužbi protiv Microsofta u Europi, ali tužba zbog Wordperfecta je i dalje pred američkim sudovima .

Windows Media Player

Oko mogli bi reći gotovo nevažnog microsoftovog media player se danas okreće najveća parnica Europske Unije protiv neke softwerske kompanije. Još 1993 Novell je tužio Microsoft koji u to vrijeme zahtjeva od prodavača kompjutera mu plaćaju licencu na sva prodana računala bez obzira da li se na njima nalaze ili ne proizvodi ove kompanije !! Tek 2000 godine Microsoft u neku ruku priznaje krivicu kada najavljuje promjenu načina poslovanja s ovlaštenim prodavačima računala. Ta godina kada dolazi na ovaj način do priznanja "greški" ipak postaje prekasna radi zaustavljanja sudskog procesa pošto su se i druge oštećene kompanije pridružile tužbi tako da kasnije odustajanje Novella ništa ne mijenja. Zbog većeg broja podignutih tužbi protiv Microsofta u SAD i Europi Europska unija se odlučila na detaljnu analizu Windowsa zbog čega će ubrzo najpoznatija žrtva postati program Media player. Po sudskoj presudi iz 2004 godine Microsoft je bio dužan početi prodavati verzije Windowsa bez Media Playera (to će biti Windows XP N), platiti odštetu od 497 miliona eura i otkriti programske kodove za rad s nisko budžetnim serverima. Kako ove podatke Microsoft nije otkrio na vrijeme bio je kažnjen s dodatnih 280.5 miliona eura. Te obje odluke su bile podržane od višeg suda tako da su postale izvršne .

Završni komentar

Microsoft je bio tužen još mnogo puta ali ovdje navedeni slučajevi su digli najviše prašine. Za navesti samo najkraće podatke o tužbama koje su izgubili bi jednostavno uzelo previše prostora na wikipediji, pa će se ovdje naći samo kratki popis najvažnijih kompanija koje su tužbe podignule i dobile:

• Alcatel-Lucent dobio tužbu u visini od 1 520 miliona dolara. Viši sud poništio presudu pa se čeka novo suđenje ili dogovor strana.
• Burst.com-u je Microsoft platio odštetu od 60 miliona dolara
• Eolas je pobjedio Microsoft na sudu i dobio odštetu od 521 milion dolara. Razlog spora je kršenje patenata u proizvodnji Internet Explorera.
• Caldera je dobila nepoznatu svotu novca vansudskom nagodbom pošto je Microsoft "namjerno" pravio Windowse koji ne mogu raditi na Calderinom DR DOS-u 6
• Spyglass originalni proizvođač Internet Explorera je dobio sudskim putem odštetu od 8 miliona dolara zbog prevare.
• Sun Microsystems je dobio tužbu kojom se zabranila ugradnja Java Virtual Machine u Windowse

Također je i mnogo drugih manjih kompanija diglo tužbe radi povrede raznih patenata koje su završavale različitim ishodima. Koliko god je Microsoftova poslovna politika protuzakonita ona je ipak veoma slična drugim velikim tehnološkim korporacijama. Odličan primjer za to je IBM kao kompanija koja drži najviše patenata na svijetu. Dok su do prvobitne grupe patenata oni dolazili teškim radom kasnije se do velikog broja njih došlo zakonitom pljačkom ili u prevode grupa pravnika IBM bi došla do malene kompanije koja je uzeta za žrtvu i zahtjevala od nje trampu patenata (primjer 10 patenata koje želi IBM u zamjenu za 10 patenata koje IBM želi "pokloniti"). Ako bi žrtva odbila takvu poštenu trampu IBM bi ih tužio za povredu desetak ili stotinjak patenata IBM koristeći se pri tome svojim velikim zalihama novca. Na kraju malena kompanija (žrtva) bi izgubila sudski spor i platila masnu odštetu koju si ne može priuštiti (primjer Commodore) .

Gledajući iz te perspektivne poslovanje Microsofta ono je protuzakonito, ali unutar uobičajenih poslovnih granica velikih korporacija.