Suradnik:Imbehind/Brak u Hrvatskoj
Brak u Hrvatskoj se obično definira kao trajna zajednica muškarca i žene utemeljena na zajedničkoj ljubavi i poštovanju koji kao društvena ustanova čini temelj obitelji sa svrhom održavanja normalnih seksualnih odnosa, i rađanja i odgajanja djece.[1].
Brak je, u pravnom smislu Republike Hrvatske, zakonom uređena životna zajednica muškarca i žene.[2] Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom, da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka. Učinci braka mogu biti osobno pravni (npr. prezime bračnih drugova) i imovinskopravni (npr. bračna stečevina). Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.[3]
Brak je usklađen s civilnim (građanskim) ili crkvenim zakonima i propisima.[4] koji ostvaruju tri osnovna cilja: prirodni (održavanje spolnih odnosa između supružnika i rađanje i podizanje djece); moralni (ostvarivanje odnosa utemeljenih na zajedničkoj ljubavi, poštovanju, razumijevanju, pomaganju u nevolji) i društveni. Brak je i društvena ustanova, temelj obitelji i cjelokupne zajednice. [5][6]
U Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske izrijekom stoji da je “brak zakonom uređena zajednica žene i muškarca”. Europska konvencija o ljudskim pravima u svojem članku 12. navodi da “muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj”. [7]
Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca u pravnom smislu naziva se izvanbračna zajednica. Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom. Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.[8] Za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka. Također, bitno je i da se radi o osobama različitog spola, budući da neformalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama.[9]
Istospolna zajednica (životna zajednica osoba istog spola) u pravnom smislu nije brak, ali u novijem vremenu postaje pravo priznata u nekim državama pa tako i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj neformalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama pri čemu je istospolna zajednica, u smislu ovoga Zakona, životna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.[10]
- ↑ [http://proleksis.lzmk.hr/13392/ Proleksis enciklopedija: Brak
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html
- ↑ http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gUBM%3D
- ↑ http://proleksis.lzmk.hr/13392/
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html
- ↑ http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/211394/Default.aspx
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html
- ↑ http://www.iusinfo.hr/dailycontent/Topical.aspx?id=12578
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306172.html