Stuttgart

Stuttgart; Stuttgart; Schduagert
	Koordinate: 48°47′N 09°11′E / 48.783°N 9.183°E
Država	Njemačka
Savezna država	Baden-Württemberg
Upravno područje	Stuttgart
Površina	207,36 km2
Nadmorska visina	245 m
Stanovništvo	613 392 (2011.)
Gustoća stanovništva	2958 stan./km2
Poštanski broj	70001-70619
Pozivni broj	0711
Registarska oznaka	S
	Službena stranica stuttgart.de
Karta
	Stuttgart
	Stuttgart
	Položaj grada na karti Njemačke

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart, (njem.): Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg. Oko 615.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Neckar. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.700.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.300.000 stanovnika. Grad je poznat kao "kolijevka automobila" i središte je automobilske industrije.

Grad se smatra središtem povijesne pokrajine Švapske, a velik se dio stanovnika grada služi švapskim narječjem.

Ime

Ime je Stuttgart dobio prema ergeli – staro gornjonjemački »stuotgarten«,^[1] od stuot = kobila i garten = vrt.

Povijest

Najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt je Bad Cannstatt. U doba rimske vladavine Cannstatt je vjerojatno već bio grad (civitas). Latinsko ime nije sačuvano. U pisanim izvorima Cannstatt se prvi puta spominje 746. kao Condistat.

Oko 950. godine Liudolf, vojvoda Švapske i sin cara Otona I., osnovao je ergelu na području današnjeg grada. U prvoj polovici 13. stoljeća Stuttgart je dobio prava grada, a od 14. stoljeća postane glavni grad Württemberga. Za vrijeme Weimarske Republike Stuttgart je bio glavni grad savezne republike (Freistaat) Württemberg.

Prva württemberška željeznička pruga od Cannstatta do Untertürkheima (danas dio Stuttgarta) otvorena je 22. listopada 1845., a 1846. je produžena do Stuttgarta.

Godine 1946. Stuttgart je proglašen glavnim gradom pokrajine Württemberg-Baden. Dana 25. travnja 1952. Stuttgart je postao glavni grad novostvorene njemačke pokrajine Baden-Württemberg.

Godine 2006. Stuttgart je bio jedan od 12 gradova-domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu. Utakmice su se igrale u MHPAreni (tada Gottlieb-Daimler-Stadionu).

Stanovništvo

Stuttgart prema popisu s kraja 2007. godine ima 597.176 stanovnika. Udio stranaca iznosi oko 24% (140.660^[2]) od kojih su 22.100 Turci, 14.318 Grci, 13.987 Talijani i 12.933 Hrvati.^[3] Podaci s kraja 2011. govore kako grad ima 613.392 stanovnika.

Stuttgart: kretanje broja stanovnika između 1400. i 2011.
1400.	1900.	1970.	1980.	1990.	2000.	2007.	2011.
4.000	166.699	633.158	580.648	579.988	583.874	597.176	613.392

Gradovi partneri

od 1948.: St. Helens (Ujedinjeno Kraljevstvo)
od 1955.: Cardiff (Ujedinjeno Kraljevstvo)
od 1960.: St. Louis (SAD)
od 1962.: Strasbourg (Francuska)
od 1968.: Mumbai (Indija)
od 1971.: Menzel-Bourguiba (Tunis)
od 1979.: Kairo (Egipat)
od 1988.: Łódź (Poljska)
od 1989.: Brno (Češka)
od 1992.: Samara (Rusija)

Obrazovanje i znanost

Najstarija visoka škola u Stuttgartu je sveučilište u starom dvorcu Hohenheim, osnovano 1818. Sveučilište Hohenheim danas ima tri fakulteta, na kojima studira oko 6000 studenata.

Stuttgartsko sveučilište osnovano je 1829. kao Vereinigte Real- und Gewerbeschule. Ta škola 1890. godine postaje Visoka tehnička škola, a 1967. je preimenovana u Universität Stuttgart (sveučilište). Danas sveučilište ima 10 fakulteta s 20.691 upisanih studenata od kojih su 5.234 stranci (149 Hrvati).^[4]

Sveučilišta

Universität Hohenheim (www.uni-hohenheim.de)
Universität Stuttgart (www.uni-stuttgart.de)

Ostale visoke škole i akademije

Berufsakademie Stuttgart (www.ba-stuttgart.de)
Fraunhofer-Institut für Arbeitswirtschaft und Organisation (www.iao.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Bauphysik (www.ibp.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Grenzflächen- und Bioverfahrenstechnik (www.igb.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Produktionstechnik und Automatisierung (www.ipa.fraunhofer.de)
Forschungsinstitut für Kraftfahrwesen und Fahrzeugmotoren Stuttgart (www.fkfs.de)
Freie Hochschule Stuttgart – Seminar für Waldorfpädagogik (www.freie-hochschule-stuttgart.de)
Hochschule der Medien Stuttgart (www.hdm-stuttgart.de)
Hochschule für Technik Stuttgart (www.hft-stuttgart.de)
Kaufmännische Schule I (www.ks1.s.bw.schule.de)
Max-Planck-Institut für Festkörperforschung (www.fkf.mpg.de)
Max-Planck-Institut für Metallforschung (www.mf.mpg.de)
Merz-Akademie (www.merz-akademie.de)
Staatliche Akademie der Bildenden Künste Stuttgart (www.abk-stuttgart.de)
Staatliche Hochschule für Musik und Darstellende Kunst Stuttgart (www.mh-stuttgart.de)
Stuttgart Institute of Management and Technology (www.uni-simt.de)
Volkshochschule Stuttgart (www.vhs-stuttgart.de)

Kultura i znamenitosti

Muzeji

Bibelmuseum der Deutschen Bibelgesellschaft – muzej biblije
Deutsches Landwirtschaftsmuseum Hohenheim – poljoprivredni muzej
Feuerwehrmuseum Stuttgart – muzej vatrogastva
Haus der Geschichte Baden-Württemberg
Hegelhaus – rodna kuća Hegela
Heimatmuseum der Bessarabiendeutschen
Kunstmuseum Stuttgart – muzej (suvremene) umjetnosti
Landesmuseum Württemberg
Lapidarium
Linden-Museum – etnografski muzej
Mercedes-Benz-Museum – muzej tvrtke DaimlerChrysler u Bad Cannstattu
Museum am Löwentor i Staatliches Museum für Naturkunde Stuttgart
Porsche-Museum – muzej tvrtke Porsche
Staatsgalerie Stuttgart
Straßenbahnmuseum Zuffenhausen – muzej tramvaja
Theodor-Heuss-Haus – kuća bivšeg predsjadnika Njemačke Theodora Heussa
Zeichen der Erinnerung – spomenik holokausta
Weinbaumuseum Uhlbach – muzej vinogradarstva
Weissenhofmuseum – muzej arhitekture

Kazališta

Varieté im Friedrichsbau
Altes Schauspielhaus Stuttgart
Staatstheater Stuttgart jedan od najvećih kazališta koji ima balet, dramu i operu

Građevine

Botanički i zoološki vrt Wilhelma
Carl-Zeiss-Planetarium
Dvorac Hohenheim
Dvorac Solitude
Fernsehturm – prvi TV toranj u svijetu sagrađen od betona (otvoren 1956.)
Glavni kolodvor, otvoren 1922.
Gottlieb-Daimler-Stadion
Weißenhofsiedlung
Schlossplatz – središnji trg grada
Stari i novi dvorac
Wilhelmspalais – boravište posljednjeg kralja Württemberga Wilhelma II.
Zahnradbahn (ili Zacke) – otvorena 1884. Jedina je zupčasta željeznica javnog gradskog prijevoza u Njemačkoj.

Gospodarstvo i promet

Vinogradarstvo predstavlja važnu granu poljoprivredne proizvodnje – vjerojatno još od rimskog doba. Vinogradi čine oko 2% gradske površine (400 ha).

Stuttgartska burza je druga po važnosti u Njemačkoj, iza Frankfurtske burze. Banka Landesbank Baden-Württemberg jedna je od najvećih njemačkih banaka.

Neke od većih tvrtki u Stuttgartu:

Zračna luka Stuttgart sedma je po važnosti u Njemačkoj. Udaljena je 15 kilometara od grada i nalazi se na granici između Stuttgarta i gradova Leinfelden-Echterdingen i Filderstadt (koji pripadaju okrugu Esslingen).

U Hedelfingenu se nalazi riječna luka na rijeci Neckar.

Glavna autocesta je A 8 (Karlsruhe-München), koja čini južnu granicu grada. Zapadno od Stuttgarta prolazi autocesta A 81 (Würzburg-Gottmadingen). Kroz Stuttgart prolaze državne ceste B 10 (Pforzheim-Ulm), B 14 (Schwäbisch Hall-Stockach), B 27 (Heidelberg-Tübingen) i B 295 (Calw-Stuttgart).

Grad i regija Stuttgart ima razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, tramvaje i gradske željeznice (S-Bahn). U planu je projekt Stuttgart 21 prema kojem bi se izgradio podzemni kolodvor i bolje povezao grad s Parizom i ostatkom Europe, međutim velika većina građana se protivi njegovoj izgradnji.

Sport

Nogomet

Stadion VfB Stuttgarta, MHPArena u Bad Cannstattu

Kao i u ostatku Njemačke, nogomet je najpopularniji sport u Stuttgartu. Dva su poznata nogometna kluba, VfB Stuttgart (Die Roten) i Stuttgarter Kickers (Die Blauen). VfB Stuttgart je poznatiji i uspješniji klub, koji je pet puta osvojio Bundesligu, posljednji put 2007. godine. Klub svoje utakmice igra na stadionu MHPArena u četvrti Bad Cannstatt.

Stuttgarter Kickersi, trenutno u 3. Bundesligi, svoje utakmice igraju na Gazi-Stadionu blizu TV tornja u Degerlochu. Ostale nogometne momčadi su Sportfreunde Stuttgart i FV Zuffenhausen.

Ostali sportovi

Košarka:

MTV Stuttgart, bundesligaš do 2006.

Rukomet:

VfL Pfullingen, bundesligaš do 2006.

Odbojka:

CJD Feuerbach (ugašen), trostruki prvak Njemačke u ženskoj odbojci
Stuttgart Volleyball Club

Hokej na ledu:

Stuttgarter EC

Vaterpolo:

SV Cannstatt, prvaci Njemačke 2006.

Američki nogomet:

Stuttgart Nighthawks
Stuttgart Scorpions

Tenis:

TC Weissenhof
TEC Waldau Stuttgart

Hokej na travi:

HTC Stuttgarter Kickers

Sportske priredbe

U Stuttgartu su se održavali brojni sportski događaji, kao što su Svjetsko prvenstvo u atletici 1993. i Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (šest susreta, uključujući i utakmicu za 3. mjesto između Njemačke i Portugala, igralo se na Gottlieb-Daimler-Stadionu – danas MHPAreni).

Stuttgart je 2007. bio "Europska sportska prijestolnica".^[5]

Poznate osobe

Osobe rođene u Stuttgartu

1765. – Johann Friedrich Pfaff, matematičar
1770. – Georg Wilhelm Friedrich Hegel, filozof
1869. – Hans Spemann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1935.
1920. – Richard von Weizsäcker, političar, Savezni predsjednik 1984. – 1994.
1936. – Gerhard Ertl, kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2007.
1942. – Bert Sakmann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1991.
1955. – Roland Emmerich, filmski redatelj
1996. – Timo Werner, njemački nogometni reprezentativac
2003. – Jamal Musiala, njemački nogometni reprezentativac

Osobe koje su djelovale u Stuttgartu

Izvori

↑ Stuttgarter Stadgeschichte im Überblick Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2005. (Wayback Machine) (PDF) – Povijesni pregled (njem.)
↑ 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2015. Pristupljeno 15. siječnja 2006.
↑ Ausländische Bevölkerung in Baden-Württemberg am 31. Dezember 2005^{[neaktivna poveznica]} (PDF)
↑ Studierendenstatistik Wintersemester 2006/2007 (PDF)
↑ European Capital of Sport 2007

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Stuttgart

Službena stranica (njem.) (engl.)
Stuttgart Information (njem.) (engl.)
Fotografije Stuttgarta Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2006. (Wayback Machine)
Podaci o gradskom stanovništvu za 2011. godinu Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2013. (Wayback Machine) (njemački jezik)
Podaci o metropolitanskom području Stuttgarta Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. lipnja 2018. (Wayback Machine) (njemački jezik)
Podaci o stanovništvu regije grada Stuttgarta Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2009. (Wayback Machine) (njemački jezik)

[1] Stuttgarter Stadgeschichte im Überblick Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2005. (Wayback Machine) (PDF) – Povijesni pregled (njem.)

[2] 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2015. Pristupljeno 15. siječnja 2006.

[3] Ausländische Bevölkerung in Baden-Württemberg am 31. Dezember 2005^{[neaktivna poveznica]} (PDF)

[4] Studierendenstatistik Wintersemester 2006/2007 (PDF)

[5] European Capital of Sport 2007

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]