Prijeđi na sadržaj

Stjepan Batinović

Izvor: Wikipedija
Monsinjor
Stjepan Batinović
CrkvaKatolička Crkva
BiskupijaTrebinjsko-mrkanska
Redovi
Ređenje20. veljače 1938.
zareditelj Ivan Evanđelist Šarić
Osobni detalji
Rođen26. prosinca 1912.
Duži
Umro18. srpnja 1981.
Hrasno
NacionalnostHrvat
RoditeljiMate i Marija (rođ. Bačić)

Stjepan Batinović (Duži, 26. prosinca 1912.Hrasno, 18. srpnja 1981.) bio je hrvatski katolički svećenik i kulturni djelatnik iz Bosne i Hercegovine.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Dužima kod Neuma, 26. prosinca 1912. godine, u obitelji Mate i Marije (rođ. Bačić).[1] Imao je devetero braće i sestara. Kršten je u Dužima, 29. prosinca iste godine.[1] Osnovno četverogodišenje obrazovanje završio je u Neumu 1925. godine.[2] Nižu i višu gimnaziju u travničkom sjemeništu pohađao je od 1925. do 1933. godine. Bogosloviju je pohađao u Sarajevu od 1933. do 1938. godine. Redove vratara i čitača primio je početkom 1935. godine, a redove egzorcista i akolita u jesen iste godine.[3] Za đakona ga je zaredio vrhbosanski nadbiskup Ivan Evanđelist Šarić 12. veljače 1938. godine.[3]

Svećeništvo

[uredi | uredi kôd]

Za svećenika je zaređen u Sarajevu 20. veljače 1938. godine. Mladu misu je proslavio u Gracu 15. svibnja 1938. godine.[4] Propovjednik mu je bio don Jozo Zovko.[4] Kao kapelan je službovao u Prenju (1938.–1939.) i Stocu (1939.1941.) Od 1941. do 1947. službovao je u župi Trebimlja. Dana 8. siječnja 1947. biskup Petar Čule ga premješta u Hrasno da neko vrijeme upravlja i župom Gradac. Godine 1957. u dvorištu župne crkve sagradio je +Lurdsku špilju kako bi u nju postavio kip Gospe Lurdske.[5] Godine 1963. imenovan je dekanom Trebinjskog dekanata.[6] U znak priznanja za neumoran pastoralni rad imenovan je začasnim predsjednikom duhovnog stola s pravom nošenja ljubičastog pojasa.[6]

Svetište Kraljice mira u Hrasnu

[uredi | uredi kôd]
Spomenik don Stjepanu Batinoviću
u Svetištu Kraljice mira u Hrasnu.

U svom dugogodišnjem radu i nastojanju da župu pretvori u duhovno svetište biskupije uspijeva 1977. kada župa Hrasno postaje biskupijsko svetište Kraljice mira koja se slavi druge nedjelje mjeseca svibnja. Tadašnji mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjski biskup Petar Čule odobrava da se Blažena Djevica Marija slavi kao Kraljica mira u Hrasnu, biskupijskom marijanskom svetištu. Iste godine na vrhu Gradine postavljen je brončani kip Gospe Kraljice mira, rad kipara Ante Starčevića[7] čija uzdignuta ruke simbolizira traženje blagoslova od Boga za svakoga koji joj se utječe. Blagoslovom kipa 8. svibnja 1977. i službeno je otvoreno svetište.

Umirovljenje i smrt

[uredi | uredi kôd]

Na prijedlog biskupa Čule, 24. siječnja 1977. papa Pavao VI. uvršata ga u papinsku obitelj počastivši ga naslovom kućnog prelata. Župnikom u Hrasnu ostaje sve do 24. rujna 1980. kada je razriješen službe na vlastitu molbu.[8] Biskup Žanić ostavio mu je i dalje službu dekana Trebinjskog dekanata.[8]

Odlaskom u mirovinu, na rastanku od vjernika, u časopisu Dumo i njegov narod (koji je uređivao) napisao je:

»Nadam se da će čitatelji Vjesnika razumjeti kako sam u ovim časovima duboko potresen. Nije mi se jednostavno rastati s narodom kojemu sam ja u dubini svoje duše bio odan i posvećen sa svim svojim bićem. Za taj narod sam živio i djelovao.«
(Dumo i njegov narod, 1981., 2. stranica)

Umro je 18. srpnja 1981., a pokopan je u svećeničkoj grobnici u svetištu.[9]

Izdavačka i spisateljska djelatnost

[uredi | uredi kôd]
Svećenička grobnica u svetištu

Osim opsežnog pastoralnog rada, don Stjepan se upustio i u spisateljsko-izdavačku djelatnost. Kroz petnaest godina intenzivne izdavačke djelatnosti izdao je 45 knjiga raznovrsna oblika i sadržaja, a niže je izbor iz djela.

O Hrasnu je izdao dvije knjige:

  • "Hrasno sa okolinom kroz vjekove u vjerskom pogledu" (izdao Don Stjepan Batinović, župnik, prigodom 200. godišnjice župe Hrasno, Donje Hrasno, 1964.)
  • "Kraljica mira - Hrasno" (napisao don Stjepan Batinović, izdao Župni ured Mokošice, Donje Hrasno, 1978.)

Bavio se i prevođenjem, uglavnom s francuskoga i njemačkog jezika a od 1965. do 1979. godine izdao je sljedeće knjige i brošure:

  • P. Rosche, "Život u Božjoj ruci" (s njemačkog preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1965.)
  • Ferdinand Lelotte, "Božić, naša nada!" (preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Ferdinand Lelotte, "Uskrs, naša radost!" (preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Narodni guslar (don Petar Vuletić-Šjor), "Hrvatsko narodno hodočašće u Rim u »Godini vjere« 1967." (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Crkva, svećeništvo, svećenici." (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1967.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Crkva, svećenstvo, svećenici" II. dio. (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1968.)
  • Ferdinand Lelotte, "Zvijezdo Jutarnja" (preveo don Mirko Skorin, izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1969.)
  • don Petar Vuletić-Šjor, "Čuvar Svetog Groba" (pjesmica u narodnom desetercu) (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1970.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Kuća na kamenu" (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1970.)
  • Dr. Ivo Humski, "Božji svjedoci" (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1971.)
  • Ratko Perić, "Iz trebinjskih susreta" (Razmatranja i doživljaji iz župničkih dana u Trebinju (1971. – 1974.)). (Izdao Župski ured Donje Hrasno, 1974.)
  • Petar Vuletić, "U se vrijeme godišta" i "Gospin plač". (izdao Župni ured Donje Hrasno, 1975.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Za Crkvu; za Papu!" (izdao Don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1975.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Pšenica i kukolj na Božjim njivama". (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1979.)

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Krešić 2014, str. 55.
  2. Krešić 2014, str. 55–56.
  3. a b Krešić 2014, str. 61.
  4. a b Krešić 2014, str. 62.
  5. Krešić 2014, str. 76.
  6. a b Krešić 2014, str. 79.
  7. Krešić 2014, str. 90.
  8. a b Krešić 2014, str. 93.
  9. Perić 2021, str. 39.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Perić, Ratko. 2021. Kriste, budi im život Ti!. Crkva na kamenu. Mostar. ISBN 9789926838294
  • Perić, Ratko; Marković, Rajko, ur. 1987. Narod svome Dumi. Crkva na kamenu. Mostar – Hrasno.

Članci

[uredi | uredi kôd]