Stijena (Cazin, BiH)
| Stijena | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska |
| Općina/Grad | Cazin |
| Koordinate | 44°56′N 16°01′E / 44.94°N 16.02°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 2.696 |
 | |
  Stijena Stijena na zemljovidu BiH | |
Stijena je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Stijena je i sjedište mjesne zajednice koja obuhvaća naselja: Stijena, Bajrići, Glogovac, Miostrah, Podgredina, Vilenjača i Zmajevac.
Stijena se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH i najveća je mjesna zajednica grada Cazin. Smještena je u podnožju planine Velika Gomila (798 MNV) prometno povezana regionalnom cestom R-402. Putna komunukacija je povezuje sa Bosanskom Krupuom, Otokuom, Bosanskim Novim sa istoka i zapadno prema Cazinu, Bihaću, Valikoj Kladuši i ostatkom Bosne s Cazinskom krajinom. Neka od obilježja Stijene su prije svega srednjovjekovna tvrđava Bijela Stijena, Mala i Velika Gomila, rječica Horljava, koja je ponornica i ponire ispod jedne velike stijene po kojoj je i samo mjesto dobilo ime, Horljava je kao ponornica lijeva pritoka rijeke Ine.
| Stijena | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 2.070 (98,61%) | 1.944 (98,43%) | 1.527 (99,47%) | |||
| Srbi | 2 (0,09%) | 10 (0,50%) | 2 (0,13%) | |||
| Hrvati | 0 | 0 | 1 (0,06%) | |||
| Jugoslaveni | 13 (0,61%) | 9 (0,45%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 14 (0,66%) | 12 (0,60%) | 5 (0,32%) | |||
| ukupno | 2.099 | 1.975 | 1.535 | |||
| Stijena | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 2.683 (99,53%) | |||||
| Hrvati | 1 (0,04%) | |||||
| Srbi | 1 (0,04%) | |||||
| ostali i nepoznato | 11 (0,41%) | |||||
| ukupno | 2.696 | |||||
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Područje Stijene je bogato šumom, oranicama i izvorima vode. Industrijski je srednje razvijeno. Glavna aktivnost stanovništva zanatsko uslužne djelatnosti, poljoprivredna grana i industrija u razvoju. Razvijena je drvna industrija, proizvodnja stiropora, trgovina, pretežno su razvijena mala gazdinstva i obrti u kojim se ističu značajno: pčelarstvo, farme tovnih i muznih goveda, obrada kamena, rudnika dolomita i asfaltna baza kao transport roba a veliki broj Stijenjana je otišao i odlazi u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za poslom.
U Stijeni djeluje nekoliko udruženja građana - kulturno-umjetničkih i sportskih: KUD Stijena, Lovačko društvo "Gomila", Nogometni klub Gomila, TaeKwonDo klub TigarAero klub Kumulus sa poletnom i sletnom paraglajding stazama Velika Gomila...
Što se tiče vjerskog života on je organiziran u šest džemata, samim tim u MZ Stijena je i šest džamija odnosno sedam ako brojimo onu u starom gradu, koja je inače i jedna od najstarijih džamija u Cazinskoj Krajini.
U proteklom ratu stijenjani su dali veliki doprinos u odbrani BiH, čemu svjedoče i šehidska obilježja u Stijeni, Bajrićima, Podgredini i Glogovcu, te doprinos u prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz R Hrvatske i Kantona.
U MZ Stijena su četiri područne škole: Glogovac, Zmajevac, Podgredina i Vilenjača, te centralna škola u Stijeni.
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. siječnja 2020.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||