Prijeđi na sadržaj

Srpska čitaonica u Osijeku

Izvor: Wikipedija

Srpska čitaonica u Osijeku je bilo jedno od osječkih društava s kraja 19. stoljeća.

Čitaonica je osnovana 1868. godine na poticaj paroha Lazara Popovića, koji je bio izabran i za prvog predsjednika, a za potpredsjednika je izabran Marko Aksentijević, koji je uz Popovića bio i najzaslužniji za osnutak. Čitaonica nije bila ekskluzivno srpsko društvo i njezino članstvo su bili i mnogi poznati osječki Nijemci (dr. Josip Paus, Franjo Schmidt ml.), Židovi (Eduard Obersohn, Samuel Kraus, Adolf Dirnbach...), Hrvati (Koloman Bunjik, Franjo Kišpatić, Bogdan Penjić, Ferdo Šišić...), Česi (Franz Vaniček, A.V.Truhelka) i drugi.[1]

Čitaonica je radila 73 godine, do 1941. Osnovana je na Mitrovdan. Danas se u prostoru nekadašnje čitaonice nalazi sjedište pravoslavne crkvene općine.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod. ISBN 978-953-6659-44-9
  2. Srpska čitaonica u Osijeku

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod 2017. ISBN 978-953-6659-44-9