Prijeđi na sadržaj

Spike (projektil)

Izvor: Wikipedija
Spike

Spike-LR antitenkovski projektil montiran na lanseru s tronošcem.
Vrsta prijenosni antitenkovski projektil
Država podrijetla Izrael
Povijest uporabe
U službi 1997. - danas
U uporabi u Vidi korisnici
Ratovi Druga Intifada
Drugi libanonski rat
Rat u Afganistanu
Rat u Pojasu Gaze
Povijest proizvodnje
Projektirano 1987.
Proizvođač Rafael Advanced Defense SystemsEuro
Spike GmbH
Razdoblje proizvodnje 1975.
Inačice Vidi inačice
Dužina 1.670 mm (projektil)
Masa Spike-ER (za helikopter)
*projektil: 34 kg
*lanser: 55 kg
*lanser s 4 projektila: 191 kg
Spike-MR/LR (za pješaštvo)[1]
*projektil: 14 kg
*komandno-lansirna jedinica: 5 kg
*termalna optika: 4 kg
*tronožac: 2,8 kg
*baterija: 1kg
Promjer 170 mm (projektil)

Spike je četvrta generacija[2] prijenosnih i nenavodećih antitenkovskih projektila koji koriste HEAT bojne glave a samo oružje je razvila izraelska vojna industrija Rafael Advanced Defense Systems te je danas u službi brojnih zemalja diljem svijeta. S vremenom su razvijene neke inačice koje su navođene[2] te se projektil prilikom ispaljivanja može prebacivati s jednog na drugi cilj ili sam operater može tražiti cilj. Komunikacija između projektila i operatera vrši se putem optičke žice.

Lanser montiran na tronošcu zajedno s komandno-lansirnom jedinicom i termalnom kamerom.
Pripadnica IDF-a s lanserom Gil koji izbacuje projektile Spike-LR.

Dizajn

[uredi | uredi kôd]

Spike je nenavodeći antitenkovski projektil koji se kreće na temelju automatskog samovođenja te je opremljen s infracrvenim tražiteljem.

Kod projektila srednjeg i velikog dometa Spike se navodi pomoću optičke žice. Tako operater može pronaći metu čak i ako ona nije u njegovom videokrugu ili promijeniti metu u letu. Također, raketa može i izbjeći prepreke koje nenavođene inačice nemogu. Projektil ima mogućnost "mekog lansiranja" što znači da se motor u njemu uključuje tek nakon ispaljivanja iz lansera. To omogućuje ispaljivanje projektila iz malih prostora, najčešće u urbanom ratovanju.

Bojna glava sadrži HEAT (jaki antitenkovski eksploziv) kojim se može prodrijeti bilo kakav reaktivni oklop. Spike je trenutno zamjena antitenkovskim projektilima 2. generacije kao što su MILAN i M47 Dragon u zemljama koje su ih koristile.

Sustav Spike se lansira s tronošca na kojem se nalazi lanser s kontrolama paljbe te projektil u njemu. Lanser nema toplinsko navođenje već sam projektil koristi infracrveni tražitelj koji je na njemu montiran.

Pješaštvo koristi Spike zajedno s lanserom a postoji i mogućnost montiranja na nosače vojnih vozila ili helikoptera. Također, ispitana je i mogućnost korištenja Spikea na SAGEM Sperwer bespilotnoj letjelici.[3][4] Španjolska vojska koristi inačice Spike-ER na svojim jurišnim helikopterima Eurocopter Tiger a rumunjska vojska na IAR 330 helikopterima.

Proizvodnja

[uredi | uredi kôd]

Izvorni proizvođač antitenkovskog oružja Spike je izraelska vojna industrija Rafael Advanced Defense Systems. Zbog velike potražnje na europskom tržištu u Njemačkoj je formirana tvrtka EuroSpike GmbH. Glavni dioničari tvrtke su Diehl BGT Defence (40%), Rheinmetall Defence Electronics (40%) i ERCAS B.V (20%). ERCAS B.V. je nizozemska holding kompanija u 100%-tnom vlasništvu Rafael Advanced Defense Systems. Sam EuroSpike GmbH je lociran u njemačkom mjestu Röthenbach an der Pegnitz a licencno proizvodi antitenkovsko oružje pod nazivom EuroSpike koje se malo razlikuje od izraelskog originala.[5]

Inačice

[uredi | uredi kôd]
  • Spike-SR: inačica kratkog dometa čiji min. domet iznosi 200 m a max. domet 800 m. Spike-SR je namijenjen pješaštvu. Osim projektila, sustav se sastoji od komandno-lansirne jedinice, baterije, tronošca i termalne optike koju koriste i druge kopnene inačice (s izuzetkom Spike NLOS). Težine projektila se kreću od 1, 2,8, 4 i 5 kg.[1]
  • Spike-MR: inačica srednjeg dometa čiji min. domet iznosi 200 m a max. domet 2.500 m. Spike-SR je namijenjen pješaštvu i specijalnim jedinicama. Težina projektila iznosi 14 kg.[6]
  • Spike-LR: inačica dugog dometa. Max. domet projektila iznosi 4.000 m a težak je 14 kg. Koriste ga pješaštvo i laka borbena vozila. Upravljanje njime vrši se putem optičke žice.[7] Projektil može penetrirati u valjani homogeni oklop deblji od 700 mm.[8]
  • Spike-ER: inačica produljeno dugog ili ekstra dugog dometa koja je ranije poznata kao NT-Dandy ili NT-D. Max. domet ovog projektila iznosi 8.000 m.[9] Većeg je promjera te je teži od prijašnjih inačica a obično se montira na vojna vozila. Jäger trupe finske mornarice koriste Spike-ER u protu-brodskoj ulozi. Masa projektila iznosi 34 kg a masa lansera 30 kg, odnosno 55 kg kod inačica namijenjenih montaži na vojna vozila ili letjelice. Projektil može penetrirati u valjani homogeni oklop deblji od 1.000 mm.[8]
  • Spike NLOS: inačica ultra dalekog dometa gdje max. domet iznosi 25 km. Projektil ima ukupnu težinu od 70 kg te se može ispaljivati iz helikoptera. Inačicu Spike NLOS najviše koriste izraelske obrambene snage.[10][11]
  • Mini Spike: 2. rujna 2009. godine je na 3. godišnjoj Latrun konferenciji kopnenog ratovanja kojeg organiziraju izraelske obrambene snage, predstavljena je nova inačica u obitelji Spike projektila - Mini Spike, protu-pješački navođeni projektil.[12][13]

Korisnici

[uredi | uredi kôd]

Postojeći korisnici

[uredi | uredi kôd]
Spike-ER namijenjen finskoj obalnoj protubrodskoj obrani.
  • Izrael: izraelske obrambene snage su primarni korisnik te su 1997. prve počele koristiti Spike projektile. Vojska koristi nepoznatu količinu modela MR (Gil), LR (Gomed), ER (Perakh Bar) i NLOS (Tammuz).
  • Azerbajdžan: ukupno 100 Spike-LR projektila.[14]
  • Čile: ukupno 2.200 Spike-MR/LR projektila.[14]
  • Ekvador: ukupno 244 projektila koji su isporučeni u listopadu 2009.[15]
  • Finska: ukupno 700 projektila (300 Spike-MR i 400 Spike-ER).[14] Tu je i 100 MR (Panssarintorjunta-ohjus 2000) lansera uz opciju kupnje dodatnih 70 i 18 ER (Rannikko-ohjus 2006) lansera za obalnu protubrodsku obranu.[16]
  • Hrvatska: 2012. god. Hrvatska vojska se odlučila za nabavu između 30 i 60 projektila za vlastita oklopna vozila Patria.[17] Narednih godina je odlučeno da se ti projektili ugrade u "Patrie" u sklopu oružne stanice UT30 MK2, koja uz lanser za rakete Spike LR sadrž još i automatski top 30 mm MK44S Bushmaster, bacač dimnih kutija i spregnutu strojnicu M206 7,62 mm. U prvoj fazi je oružnom stanicom opremljeno 8 "Patria", da bi se potom planiralo nabavku još 20 oružnih stanica.[18] 2022. god. se izvješćuje o nastavku opremanja hrvatskih "Patria" tim oružanim sustavom.[19][20][21]
  • Italija: ukupno 1.155 Spike-MR/LR projektila.[14] Također, talijanska vojska je naručila i 65 lansera za pješaštvo, 36 lansera za oklopna vozila B1 Centauro, 20 lansera za borbena vozila pješaštva Dardo te 26 lansera za trening u zatvorenom i 37 lansera za obuku na otvorenom. Vrijednost ugovora iznosi 120 milijuna eura.[16]
  • Južna Koreja: južnokorejska Vlada je 6. rujna 2011. sklopila ugovor o nabavci nepoznate količine Spike NLOS projektila od čega će 50 projektila biti dostavljeno na južnokorejske otoke Baengnyeong i Yeonpyeong blizu granice sa Sjevernom Korejom.
  • Kolumbija: ukupno 15 Spike-ER projektila.[14]
  • Latvija: nepoznata količina i inačica Spike projektila koji se koriste.[22][23]
  • Nizozemska: ukupno 2.400 Spike-MR projektila te 297 lansera.[16]
  • Njemačka: ukupno 4.000 Spike-LR projektila[14] te 311 LR lansera na oklopnim vozilima Puma.[24]
  • Peru: ukupno 516 Spike-LR projektila te 46 lansera.[14]
  • Poljska: ukupno 2.675 Spike-LR projektila i 264 lansera.[14] Neki će biti montirani na vojna vozila KTO Rosomak i tenkove Anders.[16]
  • Portugal: ukupno 20 Spike-MR/LR projektila.[14]
  • Rumunjska: ukupno 1.950 projektila (1.000 Spike-ER i 950 Spike-LR). Bit će montirani na jurišne helikoptere IAR 330 i oklopna vozila MLI-84.[14]
  • Singapur: 1999. godine Singapur je postao drugi korisnik Spike projektila u svijetu.[25] U službi je ukupno 1.000 Spike-LR projektila s pripadajućim lanserima.[14]
  • Slovenija: projektili Spike MR/LR su u operativnoj uporabi slovenske vojske od 2009.[26] (ukupno 75 projektila).
  • Španjolska: ukupno 2.800 projektila (2.600 Spike-LR i 200 Spike-ER).[14] Antitenkovski projektili su namijenjeni španjolskoj kopnenoj vojsci i marincima dok se Spike-ER koristi na jurišnim helikopterima Eurocopter Tiger.[16]

Potencijalni korisnici

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b A multitude of launchers - for a multitude of use. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2012. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ a b Electro-Optically Guided Weapons. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2010. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Eurocopter Fires Spike Missile From HAD Tiger
  4. ↑ Tiger HAD Enters Firing Campaign Using the Spike Missile
  5. ↑ EuroSpike GmbH. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2010. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ SPIKE Medium Range (MR) - "Fire & Forget" for visible targets. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2011. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ SPIKE Long Range (LR) - "Fire & Forget" or "Fire Observe & Update" for different targets. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2011. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ a b Marketinška brošura od proizvođača Rafael Advanced Defense Systems (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. studenoga 2008. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ SPIKE Extended Range (ER) - a longer range of "Fire & Forget" or "Fire Observe & Update. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2010. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. ↑ Rafael unveils new long-range Spike missile
  11. ↑ Israel Defense Forces. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2009. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. ↑ Israel Unveils New Precision Weapon Systems for the Ground Forces. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2017. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Mini-Spike Anti-Personnel Guided Weapon. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2010. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. ↑ a b c d e f g h i j k l SIPRI arms transfer database. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. travnja 2010. Pristupljeno 4. kolovoza 2012.
  15. ↑ EjercitoDelEcuador.mil.ec. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  16. ↑ a b c d e International Institute for Strategic Studies (2010). The Military Balance 2010. United Kingdom: Taylor and Francis. ISBN 978-1-85743-557-3.
  17. ↑ a b c d e NT Spike. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. travnja 2012. Pristupljeno 4. kolovoza 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  18. ↑ HRVATSKA VOJSKA TESTIRALA NOVO MOĆNO NAORUŽANJE Stižu Patrije s izraelskim topom, 8 sofisticiranih stanica instalirat će u DOK-ING-u i Đakoviću, Krešimir Žabec, "Jutarnji list", 30. studeni 2019
  19. ↑ Patria s Duos 30L u veljači, a spike u lipnju 2020.?, Lidija Knežević, "Obris.org", 2. prosinca 2019.
  20. ↑ Croatia orders additional remote weapon stations for armoured vehicles, "The Shephard, 6. siječnja 2022.
  21. ↑ Banožić: Hrvatska vojska danas je pokazala visoku razinu profesionalnosti i obučenosti, Branko Obradović, "Karlovački", 1. listopada 2020.
  22. ↑ The Latvian National Armed Forces (PDF report)
  23. ↑ INDUSTRY PROFILE – Volatility in the Middle East drives Israeli defence industry innovation
  24. ↑ EuroSpike launcher – Ground – Vehicle Operation. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2012. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  25. ↑ Army Gets New Anti-Tank Weapon. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. ožujka 2017. Pristupljeno 4. kolovoza 2012.
  26. ↑ SlovenskaVojska.si. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. prosinca 2017. Pristupljeno 4. kolovoza 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  27. ↑ Battling for a Battlefield Missile. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2012. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  28. ↑ Despite the Recent Acquisition of Javelin Missiles, France Still Undecided on Future Anti-Tank Missile Buy. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2012. Pristupljeno 16. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  29. ↑ Rafael in $1b Indian anti-tank missile deal
  30. ↑ อาวุธต่อสู้รถถัง (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. travnja 2012. Pristupljeno 4. kolovoza 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  31. ↑ Army-Technology.com

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • r • u
Oprema Hrvatske kopnene vojske
Tenkovi
Borbena oklopna vozila
Gusjenična: MT-LB • BTR-50PK • M-80A • Kotačna: POLO 9P133 • Iveco LMV • Humvee • Polo M-83 • LOV T1 • LOV T2 • Patria AMV
Topništvo
Minobacači i haubice: M57 • M96 • M75 • M56 • D-30 HR M94 • M-46H1 • M84 NORA • CITER 155mm • M114 • 2S1 Gvozdika
Raketno topništvo: RAK-12 • M-63 Plamen • M-94 Plamen S • APR-40 • M-96 Tajfun • M-91 Vulkan • M-87 Orkan
Protutenkovsko naoružanje
Protuzračna obrana
Borbena inženjerska vozila
PMS • PTS-M • MT-55A • T-55TZI • M-84AI
Logistika
Pješačko oružje
Pištolji: HS2000 • SA XDM-9 4.5 • ČZ 75 • USP45 Tactical Sačmarice: Maverick 88 • Mossberg 500 Bantam • Winchester 1300 Defender • SPAS-12 • Benelli M1 • Benelli M3 • Benelli M4 Kratke strojnice: MP7A1 • ERO • MP5 • UMP • Jurišne puške: Zastava M70 • G36 • HK416 D14.5RS Gen. 2 • FN F2000 • Colt M4 • VHS • FN FAL • SAR 80 • Snajperi: Zastava M76 • HK417 Sniper • Steyr SSG 69 • Elmech EM 992 • M40 • Gepard • PSG1 • Sako TRG • Accuracy International Arctic Warfare • Barrett M82 • Barrett M90 • MACS M2-A • MACS M3 • RT-20 • Lanseri granata: Mk 19 • HK69A1 • RBG-6 • AG36 • Strojnice: FN Minimi • Browning M2 • PK • Zastava M84 • Ultimax 100
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Spike_(projektil)&oldid=7027579"