Soter – Wikipedija

Soter Soter

Pravo ime	Soter
Početak pontifikata	~ 166.
Kraj pontifikata	~ 175.
Prethodnik	Anicet ( 154. - ~ 167.)
Nasljednik	Eleuterije (~ 176. – 189.)
Rođen	? Fondi, Italija
Umro	~ 175. Rim
Papinski grb
Svetac
Slavi se u	Rimokatolička Crkva
Spomendan	22. travnja
Portal o kršćanstvu

Soter, papa od oko 167. do oko 175.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Prema zbirci Liber pontificalis rodio se u Fondiju, blizu Rima, u obitelji grčkog podrijetla. Nakon izbora za papu, jedan od prvih poteza bila mu je odredba o skupljanju novca za potrebe Crkve u Korintu. Pismo što ga je tom prilikom, u ime rimske Crkve, poslao korintskoj izgubljeno je, premda su ga neki stručnjaci pokušali identificirati s takozvanom "Drugom Klementovom poslanicom" (u starini je autorstvo krivo pripisivano papi Klementu I.). S druge strane, sačuvano je pismo kojim korintski biskup Dionizije zahvaljuje rimskoj Crkvi.

U razdoblju Soterova pontifikata još su se snažnije širile ideje montanističkog krivovjerja, koje su zbog svojih antisocijalnih manifestacija možda dovele i do progona kršćana u doba cara Marka Aurelija. Među Soterovim odlukama spominje se i odredba prema kojoj je ženidba valjana samo ako je blagoslovi svećenik, te ponovno osnaženje uredbe po kojoj je ženama zabranjeno dodirivati kalež i patenu, te paliti tamjan za liturgijskih slavlja.

Međutim, na određeni način je uveo mogućnost djelovanja žena u crkvi pod uvjetom da su bile "čiste" i da su pomagale svećenicima. U tome je zapravo korijen nastanka budućih redova časnih sestara. U nekim izvorima se spominje da su žene svoju časnost morale dokazivati spavajući sa svećenicima, ali bez fizičkog odnosa, no da se ovo posljednje često nije poštovalo.^[1] Čini se, prema nekim izvješćima, da je upravo Soter uveo godišnje slavlje Uskrsa u Rimu. Pokopan je na Kalistovu groblju u Rimu, iako jedna druga predaja drži da je pokopan blizu bazilike sv. Petra. U doba pape Sergija II. njegovi su ostaci prenijeti u crkvu sv. Silvestra, a odande u crkvu sv. Siksta. Postoji i tradicija prema kojoj je dio njegovih ostataka pokopan u katedrali u Toledu. Rimski martirologij ubraja ga među mučenike, no nema dokaza da se ono doista i dogodilo:

»22. travnja - U Rimu na Apijskoj cesti, rođenje za nebo svetog Sotera, pape i mučenika.«

Spomendan mu je 22. travnja, zajedno sa sv. Kajom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Tomašević, Silvije: Pape kroz povijest, Adamić, Rijeka, 2003., ISBN 953-219-111-9, str. 72

v • r • u Pape Katoličke Crkve

1. − 4. stoljeće	sv. Petar • sv. Lino • Anaklet • Klement I. • Evarist • Aleksandar I. • Siksto I. • Telesfor • Higin • Pio I. • Anicet • Soter • Eleuterije • Viktor I. • Zefirin • Kalist I. • Urban I. • Poncijan • Anter • Fabijan • Kornelije • Lucije I. • Stjepan I. • Siksto II. • Dionizije • Feliks I. • Eutihijan • Kajo • Marcelin • Marcel I. • Euzebije • Miltijad • Silvestar I. • Marko • Julije I. • Liberije • Damaz I. • Siricije • Anastazije I.

5. − 8. stoljeće	Inocent I. • Zosim • Bonifacije I. • Celestin I. • Siksto III. • Lav I. • Hilarije • Simplicije • Feliks III. • Gelazije I. • Anastazije II. • Simah • Hormizda • Ivan I. • Feliks IV. • Bonifacije II. • Ivan II. • Agapet I. • Silverije • Vigilije • Pelagije I. • Ivan III. • Benedikt I. • Pelagije II. • Grgur I. • Sabinijan • Bonifacije III. • Bonifacije IV. • Adeodat I. • Bonifacije V. • Honorije I. • Severin • Ivan IV. • Teodor I. • Martin I. • Eugen I. • Vitalijan • Adeodat II. • Donus • Agaton • Lav II. • Benedikt II. • Ivan V. • Konon • Sergije I. • Ivan VI. • Ivan VII. • Sisinije • Konstantin • Grgur II. • Grgur III. • Zaharija • Stjepan (II.) • Stjepan II. • Pavao I. • Stjepan III. • Hadrijan I. • Lav III.

9. − 12. stoljeće	Stjepan IV. • Paskal I. • Eugen II. • Valentin • Grgur IV. • Sergije II. • Lav IV. • Benedikt III. • Nikola I. • Hadrijan II. • Ivan VIII. • Marin I. • Hadrijan III. • Stjepan V. • Formoz • Bonifacije VI. • Stjepan VI. • Roman • Teodor II. • Ivan IX. • Benedikt IV. • Lav V. (papa) • Sergije III. • Anastazije III. • Lando • Ivan X. • Lav VI. • Stjepan VII. • Ivan XI. • Lav VII. • Stjepan VIII. • Marin II. • Agapet II. • Ivan XII. • Benedikt V. • Lav VIII. • Ivan XIII. • Benedikt VI. • Benedikt VII. • Ivan XIV. • Ivan XV. • Grgur V. • Silvestar II. • Ivan XVII. • Ivan XVIII. • Sergije IV. • Benedikt VIII. • Ivan XIX. • Benedikt IX. • Silvestar III. • Grgur VI. • Klement II. • Damaz II. • Lav IX. • Viktor II. • Stjepan IX. • Nikola II. • Aleksandar II. • Grgur VII. • Viktor III. • Urban II. • Paskal II. • Gelazije II. • Kalist II. • Honorije II. • Inocent II. • Celestin II. • Lucije II. • Eugen III. • Anastazije IV. • Hadrijan IV. • Aleksandar III. • Lucije III. • Urban III. • Grgur VIII. • Klement III. • Celestin III. • Inocent III.

13. − 16. stoljeće	Honorije III. • Grgur IX. • Celestin IV. • Inocent IV. • Aleksandar IV. • Urban IV. • Klement IV. • Grgur X. • Inocent V. • Hadrijan V. • Ivan XXI. • Nikola III. • Martin IV. • Honorije IV. • Nikola IV. • Celestin V. • Bonifacije VIII. • Benedikt XI. • Klement V. • Ivan XXII. • Benedikt XII. • Klement VI. • Inocent VI. • Urban V. • Grgur XI. • Urban VI. • Bonifacije IX. • Inocent VII. • Grgur XII. • Martin V. • Eugen IV. • Nikola V. • Kalist III. • Pio II. • Pavao II. • Siksto IV. • Inocent VIII. • Aleksandar VI. • Pio III. • Julije II. • Lav X. • Hadrijan VI. • Klement VII. • Pavao III. • Julije III. • Marcel II. • Pavao IV. • Pio IV. • Pio V. • Grgur XIII. • Siksto V. • Urban VII. • Grgur XIV. • Inocent IX. • Klement VIII.

17. stoljeće − danas	Lav XI. • Pavao V. • Grgur XV. • Urban VIII. • Inocent X. • Aleksandar VII. • Klement IX. • Klement X. • Inocent XI. • Aleksandar VIII. • Inocent XII. • Klement XI. • Inocent XIII. • Benedikt XIII. • Klement XII. • Benedikt XIV. • Klement XIII. • Klement XIV. • Pio VI. • Pio VII. • Lav XII. • Pio VIII. • Grgur XVI. • Pio IX. • Lav XIII. • Pio X. • Benedikt XV. • Pio XI. • Pio XII. • Ivan XXIII. • Pavao VI. • Ivan Pavao I. • Ivan Pavao II. • Benedikt XVI. Trenutačni: Franjo