Prijeđi na sadržaj

Smiljan Gluščević

Izvor: Wikipedija
Smiljan Gluščević
Rođenje 1952.
Metković
Narodnost Hrvat
Polje arheologija
Portal o životopisima

Smiljan Gluščević (Metković, 1952.), hrvatski arheolog.

Dolaskom u Zadar 1972. godine, upisuje studij arheologije i povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Zapošljava se u Arheološkom muzeju u Zadru na mjestu podvodnog arheologa. Bio je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju, a kao muzejski savjetnik bio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru od 2010. do 2014. godine. U zvanju znanstvenog savjetnika naslovni je docent na pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.[1]

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Od kraja sedamdesetih godina do danas kao službeno prvi zaposleni podvodni arheolog aktivno je sudjelovao u brojnim rekognisciranjima i istraživanjima lokaliteta na Jadranu:[1]

  • akvatorij Malog mora i Malostonskog kanala
  • umaški akvatorij
  • helenistička luka u Resniku kod Trogira
  • antički brodolom kod Glavata na otoku Mljetu
  • Prožurska luka na Mljetu
  • hrid Čavlin kod Murtera
  • luka antičke Isse
  • luka antičke Narone
  • luka antičkog Jadera, itd.

Vodio je međunarodno podmorsko istraživanje prigodom kojega je iz podmorja izvučena statua Apoksiomena koja je restaurirana i izložena u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju. Nekoliko je godina bio i glavni urednik glasila Arheološkog muzeja Zadar "Diadora“.

Objavljena djela

[uredi | uredi kôd]
  • Donja Neretva u antici, Matica hrvatska, ogranak u Metkoviću, 1996.
  • Antički brodolom na grebenima kod otoka Silbe, Arheološki muzej Zadar, 2004
  • Antička luka u Zatonu, Turistička zajednica Zaton, 2007.
  • Podvodna arheologija, Sveučilište u Zadru, 2019.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Smiljan Gluščević Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 23. siječnja 2022.)