Sirsko pismo

srednje brončano doba 19. – 15. st. pr. Kr.

Kanaansko-feničko 14. st. pr. Kr.
- paleohebrejsko 10. st. pr. Kr.
- aramejsko 9. st. pr. Kr.
  - Brahmi i indijska 6. st. pr. Kr.
    - tibetansko 7. st.
    - kmersko/javansko 9. st.
  - hebrejsko 3. st. pr. Kr.
  - sirsko 2. st. pr. Kr.
    - nabatejsko 2. st. pr. Kr.
      - arapsko 4. st.
  - avestijsko 4. – 6. st.
- grčko 9. st. pr. Kr.
  - etruščansko 8. st. pr. Kr.
    - latinično 7. st. pr. Kr.
    - rune 2. st.
    - ogamsko 4. st.
  - gotičko 4. st.
  - armensko 405.
  - glagoljičko 862.
  - ćirilično 10. st.
- samaritansko 6. st. pr. Kr.
- iberska 6. st. pr. Kr.
južnoarapsko 9. st. pr. Kr.
- etiopsko 5. – 6. st. pr. Kr.

Sirsko ili Sirijsko pismo (sirski: ܐܠܦ ܒܝܬ ܣܘܪܝܝܐ ʾālep̄ bêṯ Sūryāyā, ܐܒܓܕ ܣܘܪܝܝܐ ʾabgad Sūryāyā) je pismo koje se razvilo iz starog aramejskog i kurzivnoga palmirskog pisma. Njime su se služili sirski kršćani te je na njem ostala sačuvana bogata kršćanska literatura.^[1]

Povijest

Najstarije sirsko pismo razvilo se u 1. stoljeću, a naziva se estrangelo. Nekoliko stoljeća poslije došlo je do podjele sirskoga pisma na dva tipa. Prvi je zapadni, linearni tip pod nazivom jakobitsko ili serto pismo, kojemu su vokali nastali po uzoru na grčko pismo. Drugi, istočni tip karakterizira vokalna punktacija, a ime mu je nestorijansko pismo. Iz prvoga tipa razvilo se u 6. stoljeća melkitsko ili sirsko-palestinsko pismo te jezidsko, koje se koristilo u Kurdistanu. Iz nestorijanskoga pisma razvila su se dva pisma: karšuni i manihejsko pismo. Daljnji razvoj pisma temeljio se na manihejskom pismu, iz kojega se najprije razvilo sogdijansko, a potom ujgursko, mongolsko i kalmičko pismo.^[1]

Slova

Sirsko pismo sastoji se od sljedećih slova, prikazanih u svojim izoliranim (nespojenim) oblicima. Kada su izolirana, slova kāp̄, mīm, i mūn često su prikazana sa svojim početnim oblikom povezanim sa svojim konačnim oblikom. Slova ʾālep̄, dālaṯ, hē, waw, zayn, ṣāḏē, rēš i taw (i u ranim oblicima estrangela, slovo semkaṯ^[2]) ne povezuju se sa sljedećim slovom u riječi te su označena s asteriskom (*).

Slovo						Glasovna vrijednost (klasični sirski)		Brojčana vrijednost	Fenički ekvivalent	Aramejski (iz doba Ahemenidskog Perzijskog Carstva) ekvivalent	Hebrejski ekvivalent
Ime	Transliterirano	Estrangelo	Nestorijansko pismo	Serto pismo	Unikod	Transliteracija	IPA	Brojčana vrijednost	Fenički ekvivalent		Hebrejski ekvivalent
*ܐܠܦ	ʾĀlep̄*^[a]				ܐ	ʾ ili nula mater lectionis: ā	ʔ ili ∅ mater lectionis: ɑ	1	‎	𐡀	א
ܒܝܬ	Bēṯ				ܒ	tvrdo: b meko: ḇ (također bh, v ili β)	tvrdo: b meko: v ili w	2	‎	𐡁	ב
ܓܡܠ	Gāmal				ܓ}}	tvrdo: g meko: ḡ (također g̱, gh, ġ ili γ)	tvrdo: ɡ meko: ɣ	3	‎	𐡂	ג
*ܕܠܬ	Dālaṯ*				ܕ	tvrdo: d meko: ḏ (također dh, ð ili δ)	tvrdo: d meko: ð	4	‎	𐡃	ד
*ܗܐ	Hē*				ܗ	h	h	5	‎	𐡄	ה
*ܘܘ	Waw*				ܘ	suglasnik: w mater lectionis: ū ili ō (također u ili o)	suglasnik: w mater lectionis: u ili o	6	‎	𐡅	ו
*ܙܝܢ	Zayn*				ܙ	z	z	7	‎	𐡆	ז
ܚܝܬ	Ḥēṯ				ܚ	kh, x ili ħ)	ħ, x ili χ	8	‎	𐡇	ח
ܛܝܬ	Ṭēṯ				ܛ	ṭ (također T ili ţ)	tˤ	9	‎	𐡈	ט
ܝܘܕ	Yōḏ				ܝ	suglasnik: y mater lectionis: ī (također i)	suglasnik: j mater lectionis: i ili e	10	‎	𐡉	י
ܟܦ	Kāp̄				ܟ	tvrdo: k meko: ḵ (također kh ili x)	tvrdo: k meko: x	20	‎	𐡊	כ ך
ܠܡܕ	Lāmaḏ				ܠ	l	l	30	‎	𐡋	ל
ܡܝܡ	Mīm				ܡ	m	m	40	‎	𐡌	מ ם
ܢܘܢ	Nūn				ܢ	n	n	50	‎	𐡍	נ ן
ܣܡܟܬ	Semkaṯ				ܣ	s	s	60	‎	𐡎	ס
ܥܐ	ʿĒ				ܥ	ʿ	ʕ^[b]	70	‎	𐡏	ע
ܦܐ	Pē				ܦ	tvrdo: p meko: p̄ (također p̱, ᵽ, ph ili f)	tvrdo: p meko: f	80	‎	𐡐	פ ף
*ܨܕܐ	Ṣāḏē*				ܨ	ṣ (također S ili ş)	sˤ	90	‎	𐡑	צ ץ}
ܩܘܦ	Qōp̄				ܩ	q (također ḳ)	q	100	Phnx\|	𐡒	ק
*ܪܝܫ	Rēš*				ܪ	r	r	200	‎	𐡓	ר
ܫܝܢ	Šīn				ܫ	š (također sh)	ʃ	300	‎	𐡔	ש
*ܬܘ	Taw*				ܬ	tvrdo: t meko: ṯ (također th ili θ)	tvrdo: t meko: θ	400	‎	𐡕	ת

Bilješke

↑ Također se izgovara kao ʾĀlap̄ ili Olaf (ܐܳܠܰܦ) u zapadnom sirskom (jakobitsko ili serto pismo)
↑ Kod skoro svih govornika asirskog novoaramejskog, glas ʿĒ (/ʕ/) tako se ne izgovara; već se tipično spaja s jasnim zvukom slova ʾĀlep̄ ([ʔ] ili ∅) ili geminira s prethodnim suglasnikom.

Izvori

↑ ^a ^b Sirsko pismo, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 15. srpnja 2020.
↑ Coakley, J. F. (2002). Robinson's Paradigms and Exercises in Syriac Grammar (5th ed.). Oxford University Press. p. 141. ISBN 978-0-19-926129-1.

Vidi još

Sirski jezik

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sirsko pismo

Sirsko (Sirijsko) pismo, Proleksis enciklopedija

[3] Također se izgovara kao ʾĀlap̄ ili Olaf (ܐܳܠܰܦ) u zapadnom sirskom (jakobitsko ili serto pismo)

[4] Kod skoro svih govornika asirskog novoaramejskog, glas ʿĒ (/ʕ/) tako se ne izgovara; već se tipično spaja s jasnim zvukom slova ʾĀlep̄ ([ʔ] ili ∅) ili geminira s prethodnim suglasnikom.

[HE-1] Sirsko pismo, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 15. srpnja 2020.

[2] Coakley, J. F. (2002). Robinson's Paradigms and Exercises in Syriac Grammar (5th ed.). Oxford University Press. p. 141. ISBN 978-0-19-926129-1.

[1]

[2]

[a]

[b]